Crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu
Crkva sv. Marije Jeruzalemske je barokna crkva u mjestu Trški Vrh, pokraj Krapine.
Crkva je započeta 1750. godine, a dovršena i posvećena 1761. godine. Poticaj za gradnju bilo je donošenje Marijina kipa iz Jeruzalema 1669. godine. Crkva je nakon izgradnje postala hodočasničko tj. proštenjarsko mjesto.
Sadržaj |
[uredi] Prostorna organizacija
Crkva ima karakterističan longitudinalni tlocrt s eliptičnim proširenjima na bočnim stranama, te svođenim slavolucima koji razdvajaju brod sa svetištem i pjevalištem. Time ona spada u skupinu crkava koje deriviraju iz ovalnih rješenja štajerskog baroka. Razvedeno pročelje sa zvonikom natkrivenim lukovicom izvedeno je u konveksnim kasnobaroknim oblicima. Crkvu okružuje cinktor, svođeni trijem s pedeset kamenih stupova, koji se formira u osmerokutni oblik. Na kraćim stranama cinktora dekorativne su kule s lukovicama, u kojima su smještene manje kapele. S jedne strane cinktor ima monumentalni ulaz s bogato urešenim portalom, s druge je podignut na kat te je ondje smješten svećenički stan, dok je s treće natkriveno stubište za silazak na Kalvariju.
Ivan Kukuljević je na temelju nepoznatog izvora crkvu pripisao graditelju Josipu Javorniku, o kojem do danas nema nikakvih podataka. U novije vrijeme crkva je pripisana mariborskom arhitektu Josefu Hofferu, pod čijim utjecajem nastaje niz sličnih organizacijskih rješenja na tlu Hrvatske i Slovenije.
Crkva se svojim tlocrtom, oblikovanjem i ambijentalnom slikovitošću ističe kao jedno od najkvalitetnijih ostvarenja barokne arhitekture u Hrvatskoj.
[uredi] Zidne slike
Unutrašnjost crkve je 1772. oslikao Anton Lerchinger. Dekorativni oslik s figuralnim prikazima ispunjava sve zidne površine. Središnji prizor na svodu i lukovima broda prikazuje Uzašašće Marijino s puno anđela, oko kojega su prozori iz Starog zavjeta. U lunetama su prizori iz života Bogorodice, a u uglovima četiri evanđelista. Na svođenom trijumfalnom luku je Škapularska Marija sa sv. Dominikom i sv. Marijom Velikom. Vješto je izvedena i kompozicija našašća čudotvornog kipića Marije s djetetom što ga je iz Jeruzalema donio Stjepan Balagović na dar bratu Nikoli. Pojedini prizori popraćeni su natpisima na vrpcama. Cijeli je ciklus oslikan živim bojama.
[uredi] Inventar
Glavni oltar sv. Marije Jeruzalemske iz 1759. godine rad je kipara Phillipa Jacoba Strauba iz Graza. U sredini je Marijin kipić koji je 1669. došao iz Jeruzalema, i potaknuo izgradnju ovoga svetišta. Retabl ima korinstke stupove, kipove Marijine rodbine te sv. Dominika i sv. Terezije, dok je na vrhu Bog Otac s anđelima. Oltar je dar Josipa Jagušića i njegove žene Marije Pullay. Od bočnih oltara ističe se oltar četrnaest svetih pomoćnika, rad majstora Merzija. Polikromirao ga je varaždinski slikar Franjo Ludwig Heincze. U sakristiji su sačuvani polikromirani i marmorizirani ormari, vrijedni primjeri crkvenog namještaja, nastali baš kao i oltari, pod utjecajem majstora štajerskog kruga.
[uredi] Literatura
- Anđela Horvat: "Barok kontinentalnoj Hrvatskoj", u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982.
- Gjuro Szabo: "Spomenici kotara Krapina i Zlatar", u: Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva br. XIII, Zagreb, 1914.
- Nela Tarbuk: "Barokni ormari u zavjetnoj crkvi sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu", u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 28, 2004. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534
