Džedefhor
| Džedefhor | |
|---|---|
| |
| Džedefhorovo ime | |
| princ Egipta | |
| Supruga | nepoznata žena |
| Djeca | Auibra, princ Egipta |
| Puno ime | Džedefhor od Egipta |
| Dinastija | 4. dinastija drevnog Egipta |
| Otac | Kufu, faraon Egipta |
| Majka | Meritites I., kraljica Egipta |
| Rođenje | Memfis, Egipat |
| Pokop | mastaba G 7210-7220, Giza |
| Vjera | religija drevnog Egipta |
Džedefhor (ili Hordžedef) je bio princ drevnog Egipta, sin faraona Kufua (Keopsa).[1] Živio je tijekom 4. dinastije. Egipćani su ga se sjećali još dugo nakon smrti te se pojavljuje u nekim pričama. Napisao je tekst u kojem iznosi pravila za dobar život.
Prije se vjerovalo da je ovaj princ bio otac kraljice Kentkaues I., ali je poslije dokazano da je to nemoguće.
Princ je bio nazvan po bogu-sokolu Horusu.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Džedefhor je bio sin faraona Kufua[2] i njegove polusestre, kraljice Meritites I.,[3] brat krunskog princa Kauaba, kraljice Heteferes II., princeze Meritites, kraljice Meresank II. te princa Baufre. Živio je na dvoru zajedno sa svojom obitelji. Njegovi djed i baka su bili Snofru i Heteferes I.
Džedefhorov je naslov bio "kraljev sin od njegova tijela".[2] Ime Džedefhorove supruge nije poznato.[4] Imali su sina po imenu Auibra.[5] Džedefhor je napisao djelo mudrosti za njega.
Džedefhor je nadživio faraone Džedefru i Kafru, svoju polubraću. Pokopan je sa svojom ženom u mastabi G 7210-7220 u Gizi.[3] Džedefhorov granitni sarkofag danas se nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu.
Kult[uredi | uredi kôd]
Egipćani su smatrali Džedefhora božanstvom nakon njegove smrti. Štovali su ga u Sakari. Vjerovalo se kako je upravo on pronašao neke čarolije u Totovu hramu u Hermopolu tijekom Menkaurine vladavine. Te su čarolije zapisane u Knjizi mrtvih.[6]
U doba Ramzesa, Džedefhora se sjećalo kao jednog od velikih književnika.[7]
U literaturi[uredi | uredi kôd]
Džedefhor se pojavljuje u priči Kufu i čarobnjaci. U priči, faraona Kufua (Keopsa) zabavljaju njegovi sinovi pričajući mu priče. Nepoznati princ te Kafra i Baufra ispričaju svoje priče, te tada dođe red na Džedefhora, koji reče svom ocu da postoji veliki čarobnjak koji ima moć uskrsnuća. Taj čarobnjak, imenom Džedi, zna broj tajnih odaja Totovog hrama.
Kufu je zatim naredio sinu da dovede čarobnjaka na dvor. Džedefhor je otišao na dug put te je doveo Džedija. Džedi je izveo nekoliko čuda na dvoru i zadivio faraona. Sprijateljio se s Džedefhorom.[8]
Teorija[uredi | uredi kôd]
Jedan natpis ovako popisuje vladare 4. dinastije – Kufu, Džedefra, Kafra, Džedefhor i Baufra.[9] Prema tome, moguće je da je Džedefhor kratko vladao. Druga je mogućnost da je on naveden kao faraon zbog počasti.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Kufu. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2010. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.
- ↑ a b Kufu. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. srpnja 2010. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.
- ↑ a b Grobnice u Gizi. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2023. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.
- ↑ Umjetnost i arheologija Starog kraljevstva (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. rujna 2013. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Auibra. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2011. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hordžedef. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2009. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hordžedef - princ i učitelj. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Priče magije u drevnom Egiptu. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. lipnja 2010. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Baka, Setka, Baufra, Hordžedef. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. svibnja 2011. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.