Darivanje krvi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Darivanje krvi

Darivanje krvi podrazumjeva dragovoljan čin pojedinca tijekom kojeg se prikupi određena količina krvi u svrhu liječenja drugih pojedinaca i medicinskih istraživanja zasnovanih na krvi.

Krv se ispituje, obrađuje i rabi u medicinske, znanstvene ili farmaceutske svrhe.

Vrste i mjesto darivanja krvi[uredi VE | uredi]

Prikupljanje krvi od dobrovoljnih darivatelja provodi se organizirano u određenim centrima ili drugim zdravstvenim ustanovama uz nadzor medicinski educiranog osoblja. Prostorije u kojima se vrši darivanje krvi i priprema davatelja za darivanje moraju odgovarati određenim zdravstveno sanitarnim uvjetima koji omogućuju i štite same davatelje i darovanu krv od različitih vanjskih utjecaja i kontaminacije.

Tijekom jednog darivanja obično se daruje 500 ml krvi. Preuzeta krv se preuzima u transfuzijske vrećice po pravilu jedan darivatelj jedna vrećica.

Prednosti za darivatelja[uredi VE | uredi]

  • krv darivatelj kompletno se laboratorijski pregledava (krvna slike). Ispituje se opsežnije i detaljnije nego kod običnog preventivnog pregleda. Usredotočuje se na snimanje krvnih infekcija. Često kada takvi testovi otkrivaju bolest za koju je donator ne zna.
  • darivanje krvi je "trening" tijela za hitne situacije povezane s velikim gubitkom krvi. [1] Postoje dokazi da je veći gubitak krvi, na primjer kod nesreća u redovitih davalaca krvi sposobni su se nositi puno bolje s gubitkom veće količine krvi te imaju značajno manje medicinske komplikacije zbog tog.
  • darivanje krvi također pridonosi oporavku tijela. Nagli pad količine krvi zna "provocirati" tijelo za stvaranje novih krvnih stanica. Doniranje krvi zato je stimulirajući učinak na tijelo. Redoviti davatelji krvi se obično osjećaju bolje nego nedavatelji a može se govoriti i o cijelokupnom "pomlađivanju".
  • Darivanja krvi u muškaraca može smanjiti rizik od srčanih i krvožilnih bolesti.

Mogući rizici za darivatelja [2][uredi VE | uredi]

Mogući rizici koji se javljaju uglavnom su vezani za zdravstvene tegobe nastale poslije samog darivanja

  • mogućnost nastanka modrica, ukoliko se iz mjesta uboda uklanjanje igle izvede nepravilno,
  • mučnina i nesvjestica prilikom prikupljanja krvi i nakon samog prikupljanja, koja se javlja uglavno kod osoba koje su došle donirati gladne ili žedne,
  • može doći do fluktuacije kalcija (obično trnci usana ili jezika).

U rijeđim slučajevima može doći do različitih krvnih infekcija (hepatitis, HIV,..)koje se jave ukoliko je došlo do loše manipulacije infektivnim medicinskim otpadom koji se javlja prilikom darivanja krvi. Premda su ovakvi rizici najrijeđi od navedenih i u novijoj povijesti gotovo nezabilježeni, predstavljaju najteže moguće rizike sa zdravstvenim komplikacijama za darivatelje.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!