Devetnaesta dinastija drevnog Egipta

Izvor: Wikipedija
Egipat
←
od 1292. do 1189. pr. Kr. →
Lokacija devetnaeste dinastije drevnog Egipta
Lokacija devetnaeste dinastije drevnog Egipta
Dio Egipta i Hetitsko Carstvo u vrijeme bitke kod Kadeša
Glavni grad Teba, kasnije Memfis i Pi-Ramesses
Jezik/ci egipatski jezik
Religija Egipatska mitologija
Vlada
faraon
 - 1292. – 1292. pr. Kr. Ramzes I.
 - 1290. – 1279 pr. Kr. Seti I.
 - 1279. – 1213 pr. Kr. Ramzes II.
 - 1213. – 1203 pr. Kr. Merneptah
 - 1203. – 1199 pr. Kr. Amenmesse
 - 1203. – 1197 pr. Kr. Seti II.
 - 1197. – 1191 pr. Kr. Siptah
 - 1191. – 1189 pr. Kr. Twosret
Povijest brončano doba
 - faraon Horemheb izabire vezira Ramzesa za nasljednika 1292. pr. Kr.
 - pobuna pod vodstvom Setnakhta, osnivača 20. dinastije 1189. pr. Kr.

Devetnaesta egipatska dinastija (dinastija XIX, 19. dinastija ili dinastija 19) naziv je koji egiptolozi daju drugoj dinastiji razdoblja Novog egipatskog kraljevstva, a koja je trajala od 1292. pr. Kr. do 1189. pr. Kr. Ova, 19. dinastija i 20. dinastija zajedno čine razdoblje poznato kao Ramesidsko razdoblje. Dinastiju je utemeljio vezir Ramzes I., kojeg je faraon Horemheb izabrao za svog prijestolonasljednika.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Pozadina[uredi | uredi kôd]

Kraljevi-ratnici iz rane 18. dinastije susreli su se tijekom svojih vladavina s relativno malim otporom susjednih kraljevstava, što im je omogućilo da lako prošire svoje područje utjecaja, ali se međunarodna situacija na kraju dinastije radikalno promijenila. Hetiti su postupno proširili svoj utjecaj na Siriju i Kanaan, te su postali glavna sila u međunarodnoj politici, snaga s kojom će se ubuduće suočiti i Seti I. i njegov sin Ramzes II.

19. dinastija[uredi | uredi kôd]

Seti i Ramzes II.[uredi | uredi kôd]

Seti I. u Siriji

Novo egipatski kraljevstvo doseglo je zenit svoje moći pod Setijem I. i Ramzesom II. ("Velikim"), koji su žestoko ratovali protiv Libijaca i Hetita. Grad Kadeš najprije je osvojio Seti I., koji je odlučio ustupiti ga hetitskom kralju Muwatalliju II., u neformalnom mirovnom ugovoru između Egipta i Hatita. Ramzes II. je u 5. godini svoje vladavine neuspješno pokušao promijeniti ovu situaciju napadom na Kadeš u svojoj drugoj sirijskom pohodu 1274. pr. Kr. Međutim, bio je uhvaćen u prvoj zabilježenoj zasjedi u povijesti. No, zahvaljujući dolasku Ne'arina (egipatski saveznik), Ramzes je uspio okupiti svoje postrojbe i preokrenuti bitku protiv Hetita. Tijekom 8. i 9. godine svoje vladavine, Ramzes II. iskorištava unutarnjo-političku situaciju kod Hetita i, tijekom pohoda protiv njihovih sirijskih posjeda, osvaja Kadeš i dijelove južne Sirije, te napreduje na sjever sve do Tunipa, koji dolazi pod egipatsku vlast prvi put nakon 120 godina. Ramzes II. na kraju shvaća da pohod protiv Hetita predstavlja nepodnošljiv trošak i u ekonoskom i u vojnom smislu.[1] U svojoj 21. godini vladanja, Ramzes II. potpisuje prvi zabilježeni mirovni ugovor u povijesti, s Urhi-Tešubovim nasljednikom Hattušilijem III. Tim činom, odnosi Egipta i Hetita su se značajno poboljšali. Ramzes II. je čak oženio dvije hetitske princeze, prvu nakon svog drugog Sed festivala.

Merneptah[uredi | uredi kôd]

S borbama za prijestolje između nasljednika Merneptaha, dolazi do opadanja moći dinastije. Amenmesse je uzurpirao prijestolje od Merneptahovog sina i nasljednika Setija II., no uspijeva ostati na vlasti samo četiri godine. Nakon njegove smrti, Seti II. ponovno dolazi na vlast i uništava većinu Amenmesseovih spomenika. Setija je na sudu predstavljao kancelar Bay, koji je u početku bio samo "kraljevski pisar", ali je ubrzo postao jedan od najmoćnijih ljudi u Egiptu, stekavši neviđenu privilegiju da sagradi vlastitu grobnicu u Dolini kraljeva (grobnica KV17). I Bay i glavna setijeva supruga, Twosret, u drevnom egipatskom folkloru predstavljeni su kao negativci.[2] Nakon Siptahove smrti, Twosret je Egiptom vladala još dvije godine, ali se pokazalo da nije bila sposobna zadržati vlast, zbog zavjera i igara moći na kraljevskom dvoru. Vjerojatno je svrgnuta pobunom koju je vodio Setnakht, osnivač 20. dinastije.

Faraoni 19. dinastije[uredi | uredi kôd]

Faraoni 19. dinastije vladali su oko 110 godina: od oko 1292. do 1187. pr. Kr. Mnogi su faraoni pokopani u Dolini kraljeva u Tebi (označena s KV). Više informacija može se naći na web lokaciji Theban Mapping Project.[3]

faraon Slika Ime na prijestolju Vladavina Pokop Supruge
Ramzes I. Menpehtyre 1292. – 1290 pr. Kr. KV16 Sitre
Seti I. Menmaatre 1290. – 1279. pr. Kr.[4] KV17 (Mut-) Tuya
Ramzes II. Usermaatre Setepenre 1279. – 1213. pr. Kr. KV7 Nefertari
Isetnofret
Maathorneferure
Meritamen
Bintanath
Nebettawy
Henutmire
Merneptah Baenre Merynetjeru 1213. – 1203. pr. Kr. KV8 Isetnofret II.
Takhat ?
Seti II. Userkheperure Setepenre 1203. – 1197. pr. Kr. KV15 Takhat ?
Twosret
TIAA
Amenmesse Menmire Setepenre 1201. – 1198. pr. Kr KV10 nepoznat
Siptah Sekhaienre Meryamun, kasnije Akhenre Setepenre 1197. – 1191. pr Kr. KV47 nepoznat
Twosret Sitre Meryamun 1191. – 1189. pr. Kr. KV14 nijedan

Vremenska crta 19. dinastije[uredi | uredi kôd]

TwosretSiptahSeti II.AmenmesseMerneptahRamzes II.Seti I.Ramzes I.

Galerija slika[uredi | uredi kôd]

  • Seti I.
    Seti I.
  • Ramzes II.
    Ramzes II.
  • Twosret
    Twosret
  • Shabti iz Siptaha
    Shabti iz Siptaha
  • Kancelar Bay
    Kancelar Bay
  • Seti II.
    Seti II.
  • Poprsje Amenmessea s plavom krunom
    Poprsje Amenmessea s plavom krunom

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ N. Grimal, A History of Ancient Egypt (Oxford: Blackwell, 1992), pp. 256f.
  2. ↑ Grimal, p. 270
  3. ↑ Sites in the Valley of the Kings. Thebanmappingproject.com. Pristupljeno 22. rujna 2012.
  4. ↑ J. von Beckerath (1997) (njemački). Chronologie des Äegyptischen Pharaonischen. Phillip von Zabern. p. 190
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Devetnaesta_dinastija_drevnog_Egipta&oldid=6400288"