Dinornis

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dinornis
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Nadred: Paleognathae
Red: Struthioniformes
Porodica: Dinornithidae
Rod: Dinornis
(Owen, 1843)
Područje života
Vrste

D. novaezealandiae
D. giganteus
D. struthoides
Dinornis nova loza A (neopisani takson)
Dinornis nova loza B (neopisani takson)

Sinonimi
Dinoris (lapsus)

"Megalornis" Owen, 1843 (non Gray, 1841: zaokupljen, nomen nudum)
Palapteryx (Owen, 1851)

Dinornis je izumrli rod ptica neletačica iz porodice moa. Bile su članice reda nojevki. Imale su prsnu kost bez rtenjače. Također su imale i karakteristično nepce. Podrijetlo ovih ptica postaje sve jasnije. Bile su endem Novog Zelanda. Prirodna staništa su im bila ravnice[1].

Usporedba kivija, noja, i divovske moe, zajedno s jajima.

Ptice iz ovog roda su bile najvjerojatnije najviše ptice koje su ikada živjele. Većinom su bile visoke 2.5 metara, imale su dug vrat, i veliki, trokutasti te pomalo zakrivljeni kljun. U odnosu na tijelo, glava im je bila dosta mala. Prosječna težina bila im je čak 110 kilograma. Bile su biljožderi. Hranile su se sjemenkama i plodovima. Nisu imale nikakve tragove koji pokazuju da su nekad krila[2], što ih čini jedinstvenima, jer sve ostale neletačice imaju mala krila kao dokaz da su mogle letjeti.

Ptice iz roda Dinornis, kao i drugih rodova moa, izumrle su kad su došli kolonisti, koji su ih lovili zbog prehrane. Izumiru oko 1500, a pouzdano se zna da su ih Maori lovili još početkom 15. stoljeća, stavljajući ih u jame, i kradući im gnijezda.

Vrste[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]