Dolgi

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "otok".
(Primjeri uporabe predloška)

Dolgi (rus. остров До́лгий, što znači "Dugi otok") je otok u Pečorskom moru, sjeverozapadno od Hajpudirskog zaljeva . Krajolik otoka je relativno ravan s malim jezerima i dijelovima tundre.

Ovaj otok ne treba brkati s drugim otocima pod nazivom "Dolgy", od kojih se jedan nalazi u samom Barentsovom moru u zaljevu jugoistočno od Khodovarikhe, a drugi u Kareliji. Otok Dikson također se ranije zvao "Dolgy".

Opis[uredi | uredi kôd]

Južni vrh otoka Dolgi nalazi se samo 12 km od kopna Zapadnosibirske nizine . Dug i uzak, proteže se otprilike od sjeverozapada prema jugoistoku i iznosi 38 km u duljinu, s prosječnom širinom od 2.8 km.

Ovaj je otok administrativno dio Nenetskog autonomnog okruga, autonomnog okruga Arkhangelske oblasti .

Susjedni otoci[uredi | uredi kôd]

U blizini Dolgyja na oba njegova kraja nalaze se manji otočići koji su produžetak iste podmorske strukture. [1]

  • Otok Matvejev, koji se nalazi na sjeveru.
  • Golec, mali otočić smješten SZ od sjevernog vrha.
  • Bolšoj Zelenec i Maly Zelenec, smješteni na jugu, između Dolgija i kopna.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Stepan Malygin krenuo je na putovanje s otoka Dolgi 1736.-1737. U ovoj ranoj ekspediciji bila su dva broda, Pervy, pod Malyginom i Vtoroy pod zapovjedništvom kapetana A. Skuratov. Nakon što su ušli u malo istraženo Karsko more, otplovili su do ušća rijeke Ob . [2]

Malygin je pažljivo promatrao ta do tada gotovo nepoznata područja ruske arktičke obale. S tim znanjem uspio je nacrtati prvu donekle točnu kartu arktičkih obala između rijeka Pechora i Ob . [3] [4]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

  • G. Gilbo: Sprawotschnik po istorii geografitscheskich naswani na pobereschje SSSR . Ministerstwo oborony Soiusa SSR, Glaw. upr. nawigazii i okeanografii, 1985., str. 101.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Island Location. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2008. Pristupljeno 30. lipnja 2008.
  2. Leonid Sverdlov (Member of the Russian Geographic Society), Russian Naval Officers and Geographic Exploration in Northern Russia.
  3. Albert Hastings Markham, Arctic Exploration 1895
  4. C. Raymond Beazley, The Russian Expansion Towards Asia and the Arctic in the Middle Ages (to 1500). The American Historical Review