Geronimo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Geronimo

Geronimo (16. lipnja 1829. - 17. veljače 1909.), legendarni poglavica plemena Chiricahua Apača.

Pravo mu je ime bilo Goyathlay ('Onaj koji zijeva'), i vjerojatno posljednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turkey Creeka, pritoku rijeke Gila, današnja država Arizona, ali u to vrijeme Meksiko. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestero djece.

Prvu ženu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu. Osim žene i troje djece ubili su mu i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva,, a poglavica Mangas Colorados šalje ga da dovede poglavicu imenom Cochise i njegove ratnike koji bi im trebali pomoći u osveti.

Ime Geronimo dobio je jer je izveo pokolj nad Meksikancima na blagdan sv. Jeronima.O njemu je kružio mit da ga metci ne mogu ubiti. Bio je i kod predsjednika SAD-a. Od 1858. do 1886. borio se i bježao pred Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim riječima, nikad nije bio poglavica, već vojni vođa. Posljednji je poglavica Indijanaca koji se predao vojsci SAD-a. Dogodilo se to 4. rujna 1886. godine u Kanjonu kostura kad se Geronimo sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao američkom generalu Nelson Appleton Milesu. Rodnu Arizonu nikad više nije vidio.

Prešao je na kršćanstvo, ali su ga zbog kockanja izopćili iz Crkve. Jahao je na paradi kada je ustoličen Theodore Roosevelt. Preživljavao je prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Sillu sa 80 godina od upale pluća.