Arizona

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Arizona
Zastava savezne države Arizona Grb savezne države Arizona
Nadimak: Grand Canyon State,

Copper State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Arizona
Glavni grad Phoenix
Najveći grad Phoenix
Guverner Jan Brewer
Službeni jezik
Površina 295.276 km²
 - kopno 294.312 km²
 - voda 942 km²
Stanovništvo (2004.)
 - broj 5.743.834
 - gustoća 19/km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 14. veljače 1912.
 - poredak 48.
Vremenska zona Mountain: UTC-7
Zemljopisna širina 31°20'N - 37°N
Zemljopisna dužina 109°3'W - 114°50'W
Širina 500 km
Dužina 645 km
Visina
 - najviša 3.851 m
 - najniža 21 m
Kratice
 - poštanska AZ
 - ISO 3166-2 US-AZ
Internetska stranica az.gov

Arizona, jedna od Sjedinjenih Američkih Država.

Okruzi (Counties)[uredi VE | uredi]

Arizona se sastoji od 15 okruga (counties).

Povijest[uredi VE | uredi]

U doba od 300. do oko 1200. postojala je Hohokam kultura u južnoj Arizoni.

Monument Valley.

Europski misionari su stigli prvi put u 16. stoljeću: Marcos de Niza, španjolski Franjevac, putovao je oko 1539 po južnom dijelu SADa i opisuje sedam zlatna grada Ciboa. Francisco Vásquez de Coronado, španjolski Konkvistador, tražio je te gradove oko 1540.-1542..

Samu kolonizacija pokrenuli su katoličko-španjolski misionari. Podučavali su indijance katoličkoj vjeri. Nakon toga počeli su španjolci izgrađivati prve utvrđene gradove: (1752. Tubac, 1775. Tucson), da bi učvrstili svoju vladavinu na tom području. Arizona je nakon meksičke samostalnosti 1810. pripadala Meksiku. 14. veljače 1912. Arizona je primljena kao 48. država SADa.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Arizoni žive 5.744.000 stanovnika (2004.), od toga 63,8 % bijelci, 25,3 % Latinoamerikanci, 5,0 % Indijanci, 3,1 % crnci i Afroamerikanci, 1,8 % Azijati. Postoje 1.901.327 kućanstva.

Od 2003. godine rode se više latinoameričke nego bijele djece. Očekuje se da će 2035. većina stanovnika Arizone biti latinoamerčkog podrijetla.

2000. godine stanovnici Arizone su se izjasnili koji im je materinski jezik, i to 74,1 % engleski, 19,5 % španjolski, 1,9 % navaho, 0,6 % drugi indijanski jezici i 0,5 % njemački.

49,9% stanovništva su muškarci i 50,1 % su žene.

BDP po stanovniku iznosilo je 2002. godine 23.573 US-Dollara.

Etničke zajednice[uredi VE | uredi]

Indijanci: Pripadaju jezičnim skupinama i porodicama Yuman¹, Athapaskan² (Apachean) i Piman³ i ostali Shoshonean.
Cocopa¹, Halchidhoma¹, Halyikwamai¹, Havasupai¹, Hopi, Hualapai¹, Kohuana¹, Maricopa¹, Mohave¹, Navaho², Paiute, Papago³, Pima³, Quahatika³, San Carlos Apache², Sobaipuri³, Tonto², Yavapai¹ i Yuma¹[1].

Religija[uredi VE | uredi]

20% stanovnika Arizone sebe smatra kršćanima, u šta se broje katolici, Protestanti i Mormoni.

Priroda i parkovi[uredi VE | uredi]

Navajoland
Grand Canyon
Jezero Powell

Arizona je poznata po svojim pustinjama i kanjonima. Nacionalni park Grand Canyon nalazi se na sjeveru, Canyon De Chelly National Monument na sjevero-istoku. Na granicu prema Utahu leži Monument Valley, na istoku postoji Petrified-Forest-Nationalpark a na jugu Saguaro-Nationalpark.

Prosvjeta[uredi VE | uredi]

U Arizoni postoje dva međunarodno poznata fakulteta: University of Arizona u Tucsonu i Arizona State University u Tempeu kod Phoenixa. Uz to postoje još par manjih fakulteta koja su Northern Arizona University u Flagstaffu i Thunderbird - The Garvin School of International Management u Glendaleu kod Phoenixa. A u Phoenixu postoje još DeVry University, Southwestern College, University of Phoenix i Western International University, kao u Prescottu Embry-Riddle Aernautical University i Prescott College.

Gradovi[uredi VE | uredi]

Popis gradova i naselja u Saveznoj Državi Arizona

Ajo, Alpine, Apache Junction, Arivaca, Arizona City, Ashfork, Avondale, Bagdad, Benson, Bisbee (sjedište okruga Cochise), Black Canyon City, Bouse, Bowie, Buckeye, Bullhead City, Camp Verde, Carefree, Casa Grande, Catalina, Cave Creek, Chandler, Chino Valley, Chloride, Clarkdale, Clifton (sjedište okruga Greenlee), Colorado City, Coolidge, Cottonwood, Dewey-Humboldt, Dolan Springs, Douglas, Duncan, Eagar, Ehrenberg, El Mirage, Eloy, Flagstaff (sjedište okruga Coconino), Florence (sjedište okruga Pinal), Fountain Hills, Fredonia, Gila Bend, Gilbert, Glendale, Globe (sjedište okruga Gila), Goodyear, Green Valley, Greer, Guadalupe, Hayden, Heber-Overgaard, Holbrook (sjedište okruga Navajo), Huachuca City, Jerome, Joseph City, Kearny, Kingman (sjedište okruga Mohave), Lake Havasu City, Lake Montezuma, Lakeside, Litchfield Park, Mammoth, Marana, Maricopa, Mayer, McGuireville, Mesa, Miami, Morenci, Nogales (sjedište okruga Santa Cruz), Oatman Oracle, Oro Valley, Overgaard, Page, Paradise Valley, Parker (sjedište okruga La Paz), Patagonia, Payson, Pearce, Peeples Valley, Peoria, Phoenix (Glavni i najveći grad Arizone i sjedište okruga Maricopa), Picacho, Picacho Peak, Pima, Pine, Pinetop-Lakeside, Prescott (sjedište okruga Yavapai), Prescott Valley, Quartzsite, Queen Creek, Red Rock, Rimrock, Rio Rico, Safford (sjedište okruga Graham), Sahuarita, Saint Johns (sjedište okruga Apache), Salome, San Luis, San Manuel, Scottsdale, Sedona (u okrugu Coconino i Yavapai), Seligman, Show Low, Sierra Vista, Snowflake, Somerton, Sonoita, South Tucson, Springerville, Star Valley, Strawberry, Sun City, Sun City West, Sun Lakes, Sunsites, Superior, Surprise, Taylor, Tempe, Thatcher, Tolleson, Tombstone, Tonopah, Tuba City, Tubac, Tucson (sjedište okruga Pima), Verde Village, Wellton, Wenden, Wickenburg, Willcox, Williams, Winkelman, Winslow, Yarnell, Young, Youngtown, Yuma (sjedište okruga Yuma).

Gradovi preko 1000 000 stanovnika[uredi VE | uredi]

Grad Stanovništvo Godina Rang 2005
Phoenix 1 461 575 2005 6
Tucson 515 526 2005 32
Mesa 442 780 2005 41
Glendale 239 435 2005 73
Chandler 234 939 2005 75
Scottsdale 226 013 2005 80
Tempe 161 143 2005 139
Gilbert 173 989 2005 127
Peoria 138 200 2005 169

Izvori[uredi VE | uredi]