Golub ćukan
| Golub ćukan | ||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Golub ćukan
|
||||||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||
| Pteromylaeus bovinus Saint-Hilaire, 1817 |
||||||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||||||
| Sinonimi | ||||||||||||||||||||
| Aetomylaeus huletti Myliobates episcopus Myliobatis bonaparti Myliobatis bovina |
Golub ćukan (lat Pteromylaeus bovinus) riba je iz reda pravih raža (lat. Rajiformes), porodice morskih golubova (lat. Myliobatidae). Naraste do 250 cm duljine i 83 kg težine. Tijelo mu je spljošteno kao i kod svih goluba, s izduljenim bočnim perajama, kao krilima koje završavaju oštro. Ima izduljenu njušku, ravnu, koja podsječa na pačji kljun, u ustima ima 7 redova ravnih zuba . Svijetlo smeđe je boje, sa desetak sivo-plavih pruga po leđima [1]. Živi na dubinama do 150 m u tropskim i toplijim morima, a hrani se pridnenim školjkašima i rakovima. Živi većino sam, a ponekad i manjim grupama. rep mu je dugačak i oblika biča. Uz sam početak repa, u kožnoj ovojnici se nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Bodlja je od vazodentina, tvrdog, kosti sličnog materijala. Duž bodlje prostire se ventrolateralna žlijezdana udubina u kojioj se nalazi otrovno žljezdano tkivo, iz kojeg se otrov ispušta u bodlju[2]. Kako voli toplija mora, u Jadranu nije čest, najčešće se uhvati na južnom dijelu. Cijenjen je u prehrani.
[uredi] Rasprostranjenost
Golub ćukan je riba koja prebiva po cijelom istočnom dijelu Atlantika, od Portugala do Angole, a također i oko juga Afrike, te u Indijskom oceanu oko Mozambika[3].
[uredi] Izvori
- ↑ (hrv.) Otrovne ražolike ribe (riblje-oko)
- ↑ (hrv.) Golub ćukan (medri.hr)
- ↑ (engl.) Bull ray (fishbase.org)
[uredi] Vanjske poveznice
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Golub ćukan |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Golub ćukan |
