Goran Rem

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Goran Rem

Goran Rem
Rođenje 1958.
Zanimanje književnik, profesor književnosti, teoretičar i povjesničar umjetnosti
Portal o životopisima

Goran Rem (Slavonski Brod, 12. studenog 1958.) hrvatski je književnik, profesor književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, teoretičar i povjesničar umjetnosti.[1][2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Otac mu je književnik i autor književne te kazališne kulture Istočne Hrvatske Vladimir Rem.[2] Vladimir Rem 1967. postaje ravnatelj kazališta u Vinkovcima, mijenja ime u "Kazalište Joze Ivakića" i osniva "Ogranak Vinkovci", prvi ogranak Društva hrvatskog književnika.

Goran Rem pohađa gimnaziju Matija Antun Reljković od 1973. do 1977. i maturira kod profesorice Milke Tvrdeić radom Ljubav u lirici Stanka Vraza i Tina Ujevića. U Osijeku upisuje studij jugoslavistike s vinkovačkom općinskom nagradnom stipendijom Studentska umjetnička nagrada Josip Kozarac za zbirku pjesama Ženitva. Nakon završenog studija jugoslavistike 1981., upisuje i postdiplomski studij komparatistike u Zagrebu, kojega završava u klasi akademika Miroslava Šicela, s temom Aspekti metajezičnosti u suvremenome hrvatskome pjesništvu. Disertacijski rad Intermedijalnost u suvremenome hrvatskome pjesništvu brani 1996., kod mentora Cvetka Milanje. Otac je književnice, komunikologinje i hebraistice kćerke Paule i sina gimnazijalca Benjamina. Supruga Slađana Rem je kroatistica i školska knjižničarka.[2]

Profesionalna i akademska djelatnost[uredi | uredi kôd]

Od 1981. do 1990. radi u osnovnim i srednjim školama Vinkovaca i Osijeka. U Domovinskom ratu pokreće jednogodišnji umjetnički projekt Noise Slawonische Kunst[1] s trideset i šest hrvatskih umjetnika i kulturnjaka (od 27. lipnja 1991. do 27. lipnja 1992.). Srpnja 1992. zapošljava se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (danas Filozofski fakultet Osijek). Godine 2009. postaje redoviti profesor nove hrvatske književnosti, a od 2014. redoviti profesor u trajnom zvanju. Predaje hrvatsku književnost od romantizma do danas i uvod u studij književnosti, a na doktorskim studijima kolegije Rock lirika i Hrvatsko pjesništvo trećeg milenija. Supokretač je interdiscipline mediostilistike. Obavljao je funkcije voditelja Katedre kroatistike dislociranog studija Hrvatskoga jezika i književnosti i knjižničarstva u Vinkovcima, voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i prodekana za znanstveno-istraživački rad. Šef je Katedre za hrvatsku književnost (2012. - 2022.) odnosno redoviti profesor u trajnom zvanju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Znanstveni fokus mu je na povijesti književnosti. Objavio je 32 knjige, od čega 20 znanstvenih, 9 stručnih, 3 udžbenika, stotinjak znanstvenih radova i više stotina stručnih radova.

Kultura i umjetnost[uredi | uredi kôd]

Od 1977. aktivan je u različitim područjima umjetnosti i kulture. Autor je i suautor medijskih radova iz područja filma, likovnosti, glazbe i kazališta. 1982. postaje voditelj književne tribine Studentskog kulturno-umjetničkog centra u Osijeku, koja od 1984. djeluje u sklopu projekta Quorum.[3] Suautor je ratnih kulturno-umjetničkih projekata Noise Slawonische Kunst[4][5] i Dokumenti, 27. lipnja raskrižje na Klajnovoj. 2003. godine, Dječje kazalište u Osijeku postavlja njegov igrokaz Pobuna junakinja. Suautor je medijskih projekata s Ivanom Faktorom (Psi I i Psi II) i Ivanom Šeremetom (likovno-pjesnička mapa Nikada i sad). Sudjeluje u projektima Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. S Paulom Rem postavlja projekt Intimacy u suradnji s dvadeset umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske te SAD-a.

Urednik je i prireditelj časopisa, umjetničkih projekata, pjesničkih i znanstvenih knjiga, antologija, panorama i monografija. 1981./82. djeluje kao glavni urednik časopisa Rijek – prvog istočnohrvatskog studentskog periodika za kulturu i književnosti (uz Darka Vukovića, Delimira Rešickog i Stanka Dabića).[1] 1980-ih i 1990-ih godina u uredništvu je projekta Quorum i zatim Književne revije.[1][2] U uredništvu je znanstvenoga časopisa Anafora. Urednik je i prireditelj u knjižnicama Slavonica u 100 knjiga, Croatica, Brodski pisci, Čuvari buke i Knjižnici Pjesničkih susreta u Drenovcima. Objavljuje u području medijalne, izvedbovne i tekstualne umjetnosti.

Potpisuje reprint pjesničke zbirke Đerdan Josipa Stošića, u Disputu. Prireditelj je dvaju svezaka izabranih eseja Bore Pavlovića, izbor iz poezije Milorada Stojevića, trotomno izabranih eseja, studija i kritika Branimira Donata Prakseologija hrvatske književnosti. Uređuje knjižnicu Pannonius u Ogranku DHK slavonsko-baranjsko-srijemskom te knjižnicu Urbani Šokci i Matošev milenij.

Član je prosudbenih povjerenstava za dodjelu književnih i znanstvenih nagrada – Goranovog proljeća, Kvirinovih susreta, Pjesničkih susreta u Drenovcima, Cesarićevih dana, Dana Josipa i Ivana Kozarca te Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara te u HRZZ i Ministarstvu kulture RH.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Knjige poetskih tekstova

  • Ženitva (pjesme), UPAH, Vinkovci / Zagreb, 1977./1979.
  • Post ili past (poetski tekstovi), IC Revija, Osijek, 1985.
  • Agregacija slova (poetski tekstovi), Quorum, Zagreb, 1985.
  • Jesenji metak (poetski tekstovi ), Mali katalog poezije, Osijek, 1985.
  • Dobre oči tvoje (pjesme), Meandar, Zagreb, 1996.
  • Intima (poetski tekstovi), Subjekt, Osijek, 2005.
  • Film (poetski tekstovi), DHK, Zagreb, 2005.
  • Nikada i sad (poetski tekstovi), Mendar media, Zagreb, 2006.[6]
  • Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju: lirika, DHK, Zagreb, 2011.
  • Pauline pjesme u prozi – ja sam Saga: tekstovi, Meandar, Zagreb, 2017.
  • I tvoja je sjena lijepa, web knjižnica Ane Horvat - Hrvatska ljubavna lirika, 2020.[7]

Medijski radovi

  • Plakat-pjesma Sonic Youth, intervencija, STUC Osijek, 1985.
  • Kaspar Hauser, koncertna izvedba i koncepcija multiredateljske predstave u pet postava (Katja , Vladimir Stojsavljević, Milan Živković MŽ, Boris Bakal, Slobodan Beštić) , STUC, Osijek 1990.
  • Izvedba, koncept i postav, multimedijski scenski rad za pet gitara, pet recitatora, motor i kontejner, STUC, Osijek 1990.
  • Slavonska krv, audio performens, govor mimo intervjua, Radio 101, Zagreb, listopad 1991.
  • Dvogled, Nikada i sada, mapa s Ivanom Šeremetom, Galerija S/Horetzky, Koprivnica/Zagreb 2000.
  • Psi I, instalacija, s Ivanom Faktorom, GLUO, 2001.
  • Psi II, instalacija i CD, s Ivanom Faktorom/Darkom Jerkovićem, Vlastimirom Kusikom, Krunoslavom Stipeševićem, Delimirom Rešickim, GLUO, 2003.
  • Pobuna junakinja (interdramski tekst, izveden u režiji Jasmina Novljakovića), Dječje kazalište u Osijeku, 2003.
  • Rock'n'rat, Zoran Jačimović fotografije, Goran Rem tekstići, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek 2011., Šimunić[8]
  • Intimacy, triptih uglazbljenih poetskih tekstova, s prijevodima Ksenije Mitrović, readingom Paule Rem i skladateljem Jimom Gardnerom aka Jr. James&The Late Guitar, Sjeverna Karolina 2019.[9]
  • Esencija intermedijalilteta – Hikos Mashup, izložba intermedijalne poezije (sa Sanjom Jukić), Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku (7.-11. listopada 2021.), Filozofski fakultet u Osijeku (studeni 2021. – studeni 2022.), projekt festivala PunkT /Filozofski fakultet u Osijeku – Akademija za kulturu i umjetnost u Osijeku

Nagrade

  • Studentska umjetnička nagrada Josip Kozarac, Vinkovci 1978.
  • Sedam sekretara SKOJ-a, za studiju o Radovanu Pavlovskom, Zagreb 1986.,
  • Državna Nagrada "Fran Galović" za najbolje zavičajno djelo 2000. godine za knjigu Osječka čitanka /autorstvo uz Helenu Sablić Tomić/,
  • Nagrada Dana Josipa i Ivana Kozarca za znanstvenu knjigu godine Slavonski tekst hrvatske književnosti /autorstvo s Helenom Sablić Tomić/, Vinkovci 2003.,
  • Državna godišnja Nagrada Jerzego Skowronka za najbolje djelo izvanruske slavistike objelodanjeno u Poljskoj, Krakow 2006., za knjigu Widzieć Chorwację. Panorama literatury i kultury chorwackiej 1990.-2005., Oprac. Krystyna Pieniążek-Markowić, Goran Rem, Bogusław Zieliński,
  • Državna nagrada Julije Benešić za kritičarsku knjigu godine, Retorika kritike, Đakovo 2010.,
  • Godišnje priznanje Županije osječko-baranjske za znanstveni rad, Osijek 2011.,
  • Nagrada Dana Josipa i Ivana Kozarca, za znanstvenu knjigu godine, Poetika buke – antologija slavonskog ratnog pisma, Vinkovci 2011.,
  • Povelja Srebrne svirale za životno djelo, Slavonski Brod 2017.

Utjecaj na razvoj znanstvene humanistike

  • Inauguracija termina metajezično pjesništvo za liriku koja je konceptualno osviještena. (Poetika brisanih navodnika, biblioteka Znaci, Zagreb 1988.)
  • Inauguracija termina intermedijalno pjesništvo za liriku koja je intenzivno osjetljiva u odnosima s drugim umjetnostima. (Koreografija teksta I i II, knjižnica Intermedija, Zagreb 2003.
  • Izvedba znanstvenog skupa i 5 komplementarnih zbornika  Međunarodni znanstveni skup Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig - Boro Pavlović, postmodernitet - Osijek, Vinkovci, Budimpešta, Pečuh, Poznanj1999.-2012.
  • Inauguracija termina panonizam, kao stilističke metastrukture u književnosti panonskoga geokulturnog polja. (Panonizam hrvatskoga pjesništva I i II, Budimpešta/Osijek, Sveučilište u Budimpešti/Sveučilište u Osijeku, 2012.)
  • Bilateralni Project Baranya and Slavonia, Osijek-Pečuh, od 1997. do 2012., s jedanaest objavljenih reciprocitetnih autorskih znanstvenih monografija (s Helenom Sablić Tomić, Zoltanom Medveom i Zoltanom Agostonom).
  • Projekt Cvelferica Gorana Rema sa suradnicama Sanjom Jukić, Ružicom Pšihistal i Ivanom Trojanom, kategorizira i znanstveno opisuje korpus književnoga, znanstvenoga i kulturnog teksta cvelferskoga prostora u rasponu od tristo godina. Evociranjem povijesno-vojne terminologije u naslovu projekta (Cvelferija) evocira se tradicijski identitet cvelferskoga prostora kao ishodište znanstvenoga bavljenja tom građom. Riječ je o geografskom prostoru što obuhvaća devet posavskih istočnohrvatskih sela – Rajevo Selo, Posavske Podgajce, Gunju, Drenovce, Đuriće, Vrbanju, Račinovce, Soljane i Strošince. Projekt Cvelferica, realiziran u šest knjiga – studija projekta, tradicijsko pismo, proza, poezija i metapismo te drama uz završni udžbenik Sinegdoha – omogućuje: metodološki i spoznajni prinos hrvatskoj književnoj povijesti, književnoj teoriji, folkloristici, etnologiji i kulturnoj antropologiji, književnoj kritici te književnoj i medijskoj stilistici.[10]

Monografije (izbor)

  • Poetika brisanih navodnika (studija), Znaci-Cekade, Zagreb, 1988.
  • Zadovoljština u tekstu (kritika), Quorum, Zagreb, 1989.
  • Čitati Hrvatsku (esej-kolumne), Durieux, Zagreb, 1994.
  • Slavonsko ratno pismo (studija), MH Osijek/MH Slavonski Brod/ MH Vinkovci Osijek/Slavonski Brod/Vinkovci, 1997.
  • Osječka čitanka (s Helenom Sablić Tomić), MH Osijek, Osijek, 1999.
  • Puut nebeski – đakovačka čitanka (s Helenom Sablić Tomić) MH Đakovo, Đakovo, 2000.
  • Slavonski tekst hrvatske književnosti (s Helenom Sablić Tomić), znanstvena povjesnica Matica hrvatska, Zagreb, 2003.
  • Koreografija teksta I (pjesništvo iskustva intermedijalnosti, studija), Meandar Zagreb, 2003.
  • Koreografija teksta II (antologija, biobibliografije-dokumentacija), Meandar, Zagreb, 2003.
  • Widzieć Chorwację. Panorama chorwackiej literatury i kultury (1990-2005) (na poljskom/autor-prireditelj s Krystynom Pieniążek- Marković i Bogusławom Zielińskim), Sveučilišta Adama Mickiewicza, Poznanj, 2005.
  • Šokačka čitanka (s Helenom Sablić Tomić), Matica hrvatska Osijek/Šokačka grana, Osijek, 2006. 12. Tijelo i tekst. Studija., Matica hrvatska Osijek, Osijek 2008.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c d Goran Rem. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  2. ↑ a b c d Goran Rem. dhk.hr. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  3. ↑ Remova poezija u dobrom društvu američkih klasika. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  4. ↑ Rem: Sa svojim snovima i zbiljom djeca nas čuvaju od cinične scene života. Glas Slavonije. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  5. ↑ Avangardni osječki pokret u osvit rata: I dok su padale granate, kulturnjaci su ustrajali. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  6. ↑ Pogo i tekst – Meandar Media. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  7. ↑ Špišić, Davor. Kako je osječki pjesnik, esejist i sveučilišni profesor izdao digitalnu ljubavnu pjesmaricu. Telegram.hr. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  8. ↑ Remova poezija u dobrom društvu američkih klasika. www.vecernji.hr. Pristupljeno 5. rujna 2022.
  9. ↑ Jr. James. 30. siječnja 2019. INTIMACY (three by Goran Rem). Poetry DNA (engleski). Pristupljeno 13. srpnja 2022.
  10. ↑ Cvelferica: U šestoknjižnome čudu uskrsnuo i Satan Panonski. Glas Slavonije. Pristupljeno 5. rujna 2022.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Goran_Rem&oldid=6754189"