Graubünden

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kanton Graubünden
Wappen Graubünden matt.svg
Grb kantona
Položaj u Švicarskoj
Karte Lage Kanton Graubünden 2013.2.png
Podaci
Glavni grad Chur
Pristupanje konfederaciji 1803.
Skraćenica GR
Stanovništvo 190.459 stan.
Popis 2008.
Površina 1.671 km²
Gustoća 27 stan./km²
Br. općina 190
Jezici njemački, talijanski , retoromanski
Zemljovid kantona
Karte Kanton Graubünden.png

Kanton Graubünden (kratica GR, njem. Kanton Graubünden [▶], retoromanski: Chantun Grischun [▶] , ital. Cantone dei Grigioni) je kanton u istočnom dijelu Švicarske. Glavni grad i najveće naselje kantona je grad Chur.

Prirodne odlike[uredi VE | uredi]

Karta okruga u kantonu Graubinden
jezična područja u Graubüinden 2000. g.

Kanton Graubünden je smješten u istočnom dijelu Švicarske i graniči s Lihtenštajnom, Austrijom i Italijom i susjednim švicarskim kantonima (Ticino, Uri, Glarus, St. Gallen). Površina Graubinden je 7.105 kilometara četvornih (17,2% površine Švicarske) i to je po pvoršini najveći kanton u državi.

Graubünden se nalazi u visokim Alpama, od kojih je glavna masa u središnjem dijelu kantona nazvana Graubindenskim Alpama. Na zapadu županije su Glaruski Alpi. Najviši vrh je Pik Bernina na 4.049 metara. Sam kanton spada u najviše području Europe, a ovdje je smješten i najviši grad u Europi, mondenski Saint Moritz (na 1.850 m n. V.). Kroz njega protječu rijeke Inn i Rajna, a ove velike rijeke ovdje ističu i teku gornjim dijelom toka. Doline ovih rijeka su "žile-kucavice" kantona i tu je koncetrirano stanovništvo i gospodarstvo.

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnjeg kantona Graubünden u srednjem vijeku bilo je pod vlašću biskupa iz Chura. 1497. g. područje je pripojeno staroj Švicarskoj konfederaciji, ali je tek 1803. g. oblikovan današnji kanton.

Stanovništvo i naselja[uredi VE | uredi]

Kanton Graubinden je imao 190.459 stanovnika 2008. g.

Jezici: U županiji Graubinden se govore tri jezika (jedinstven po ovome u Švicarskoj), koji su svi službeni:

  • njemački jezik - 68% - pretežan jezik u kantonu i materinji za sjeverni i središnji dio županije;
  • retoromanski jezik (ili Romans) - 15% - materinji za istočni i zapadni dio kantona, ali danas u opadanju i sveden mahom na starije stanovništvo i manja i zabita naselja i doline;
  • talijanski jezik - 10% - materinji za južni dio kantona, točnije za tri razdvojene doline u slijevu rijeke Po (tzv. Talijanski Graubunden);

U kantonu je 47 % katolika i 41 % protestanata. Vjerske manjine su malobrojne i ograničene na skorašnje doseljenike.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo kantona temelji na stočarstvu, šumarstvu i turizmu (Davos, Saint Moritz, Kloster). U okolici Chura proizvodi se vino, a sam grad je i industrijsko središte.



Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: [1]