Hasan Zvizdić
| Dodaj infookvir "vojna osoba". (Primjeri uporabe predloška) |
Hasan Zvizdić (Sjenica, 1892. — Adapazar, 1980., Turska),[1] sandžački bogati poduzetnik, zapovjednik Muslimanske milicije Sandžaka iz Sjenice tijekom Drugog svjetskog rata.[2] Bio je glavni trgovac stokom u kraju koji je ovisio o stočarstvu, zbog čega je bio vrlo utjecajan na Sandžaku. [3]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se 1892. godine u Sjenici kao najstariji sin Muhameda i Amine Zvizdić, u obitelji crnogorskog podrijetla iz Gacka.[4][5]
Morao je napustiti rodno mjesto (Gacko, Hercegovina i vrlo se često seliti zbog progona; premda je mijenjao boravišet i brodom, svojevremeno je ipak završio u logoru Dachau gdje je proveo dvije godine). Obitelj su mu, uključujući i mlađeg brata Osmana, ubili teroristi.[6][7]
Bio je bogati veletrgovac u Sjenici. Postao je gradskim guvernerom te je naoružao mnogo mjesnih muslimana organiziranih u ratnu miliciju.[8]
Smrt[uredi | uredi kôd]
Poslije rata emigrirao je iz Jugoslavije da ga ne bi uhvatili i pogubili partizani. Umro je 1980. godine u Adapazaru u Turskoj. 2012. godine ispred kuće u kojoj je stanovao otkrivena je spomen-ploča.[9]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Crnovršanin 1996: "Hasan je rođen 1892. godine ... Hasan-aga Zvizdić umro je 1980. godine u Adapazaru"
- ↑ Bojović, Jovan R.; Šibalić, Mijuško. 1979. Durmitorska partizanska republika: materijali sa naučnog skupa održanog u Žabljaku 24, 25 i 26, avgusta 1977. godine (srpski). Istorijski in-t SR Crne Gore. str. 382
- ↑ Živković 2011, str. »Kako se kasnije ispostavilo, Zvizdić je još desetak dana ranije pozvao muslimane iz okoline Sjenice da pomognu odbranu grada, što su ovi prihvatili s obzirom na njegov uticaj kao glavnog trgovca mesom i stokom u jednoj stočarskoj regiji.«.
- ↑ SB ekskluziv; Tito i Ivo Andrić o Turcima, Bosni, muslimanima: 'U Turskoj, kao danas u Americi, mogao si postati sve za šta si…'!. Slobodna Bosna (srpski). 15. prosinca 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. rujna 2018. Pristupljeno 9. studenoga 2018..
Velikih vezira u Turskoj bilo je iz redova Albanaca, Mađara, Srba, Hrvata, Crnogoraca. Tako visok položaj na Zapadu mogao je dobiti samo neko sa visokim porijeklom, pripadnik "plave krvi" i slično.
- ↑ Montenegrin Ethnic Association of Australia Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. studenoga 2018. (Wayback Machine) Prezimena u CG - G, pristupljeno 9. studenoga 2018., (crnog.) Citat: "Gagović, ranije: Rudić = Ruđić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banjane (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizdić, ..."
- ↑ Hasan-aga Zvizdić (1892–1980). Elektronske novine Sandžak PRESS (srpski). 8. prosinca 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. kolovoza 2017. Pristupljeno 27. kolovoza 2017.
- ↑ Branitelj Sjenice i Pešterske Visoravni – Rahmetli Hasan Zvizdić (1892–1980). zsdholland.ning.com (srpski). Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2010. Pristupljeno 27. kolovoza 2017.
- ↑ Djurašinović-Kostja, Vojin. 1961. Stazama proleterskim. Prosveta. str. 279 language)srp.
Tada je u Sjenici vlast držao Hasan Zvizdić, poznat u tome kraju kao veletrgovac i čovek sa jakim uticajem na jedan deo stanovništva, što mu je pomoglo da izvjestan deo muslimana organizuje i naoruža kao miliciju.
- ↑ Otkrivena tabla Hasan-agi Zvizdiću (srpski). Centar za bošnjačke studije. Pristupljeno 2. lipnja 2014.
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- Crnovršanin, Harun. 1996. Sinovi Sandžaka (srpski). Izd. autora
- Živković, Milutin. 2011. Dešavanja u Sandžaku od julskog ustanka do kraja 1941 godine (PDF). Baština (srpski). Institute for Serbian Culture. Priština, Leposavić. 31. Pristupljeno 12. lipnja 2014.