Izvor: Wikipedija
Histologija (grč. histos – tkivo; logos - riječ, znanost) je medicinska znanost o tkivima (u užem smislu), odnosno, nauka o sastavu višestaničnih organizama.
Histologija se obično opisuje sa embriologijom te se kao takvi dijele na četiri osnovna područja : opća histologija, opća embriologija, specijalna histologija i specijalna embriologija. U opću histologiju spadaju :
U specijalnu histologiju ubrajamo topografsku histologiju po regijama tijela (e.g. Žilni sustav, Muški spolni sustav, Osjetni organi - oko i uho, Neuroendokrini sustav...)
Neke od grana histologije su histofizika, histokemija i histofiziologija.
[uredi] Razvoj histologije kroz povijest
Današnja histologija proučava mikroskopsku građu organizma, no histologija je znanost koja se razvijala i prije upotrebe mikroskopa. Već je Aristotel razlikovao pojedina osnovna tkiva u organizmu te je izučavao njihova bitna svojstva. "Ocem histologije" danas smatramo Mariea Francoisa Xaviera Bichata koji je u svojoj knjizi "L'anatomie generale" podrobno iznio svojstva pojedinih tkiva, ali bez mikroskopske analize. On je, naime, smatrao tkiva nedjeljivim elementima, a organe ujedinjenima te je tako u samim počecima histologiju povezao s fiziologijom.
Tek je upotreba mikroskopa otvorila vrata novim spoznajama. Prvi korak u poznavanju bolje građe tkiva napravio je Robert Hooke kad je pomoću mikroskopa utvrdio da je svako tkivo sastavljeno od sitnijih dijelova - stanica.
Prvi koji u svojim radovima iznose shvaćenja da je organizam građen od stanica su Henri Dutrochet, Pierre Jean Francois Turpin, Francois Vincent Raspail i Carl Anton Meyer.
| Histologija: epitelno tkivo |
| Vrste |
Jednoslojni epitel (Jednoslojni pločasti epitel, Jednoslojni kubični epitel, Jednoslojni cilindrični epitel, Višeredni cilindrični epitel), Mnogoslojni epitel epitel (Dvoslojni kubični epitel, Dvoslojni cilindrični epitel, Mnogoslojni pločasti oroženi epitel, Mnogoslojni pločasti neoroženi epitel, Mnogoslojni cilindrični epitel, Prijelazni epitel), Neuroepitelne stanice i mioepitelne stanice, Njušni epitel, respiratorni epitel |
| Spojevi |
Lateralni-međustanični: Zonula okludens - zonula adherens - Dezmosom - Tijesni spoj
Bazalni: Bazalna lamina - Hemidezmosom - Fokalna adhezija
Apikalni: Cilije - Mikrovili - Stereocilije |
| Histologija: vezivno tkivo |
| Vrste |
embrionalno (Mezenhim) u užem smislu (Rijetko vezivno tkivo, Gusto vezivno tkivo - neformirano i formirano), s posebnim svojstvima (Elastično tkivo, Masno tkivo - bijelo masno tkivo i smeđe masno tkivo, Retikularno tkivo, Sluzavo tkivo, Pigmentno tkivo), potporno (Hrskavično tkivo, Koštano tkivo), Posebna tkiva (Krv, limfa) |
| Ekstracelularni matriks |
Osnovna tvar (inetersticijska tekućina) vlakna (kolagen, retikularna vlakna, elastična vlakna) |
| Stanice |
fibroblasti, adipociti, hondroblasti, osteoblasti, migrirajuće stanice |
| Histologija: mišićno tkivo |
| Poprečnoprugasto |
epimizij, mišićni snop, perimizij, endomizij, mišićno vlakno (intrafuzalno, ekstrafuzalno), miofibrili
sarkomera (A, I, i H pruge; Z i M crte), miofilamenti (aktin, miozin, titin, nebulin), tropomiozin, troponin (T, C, I)
Kostamera (distrofin, α,β-distrobrevin, sinkoilin, sinemin/dezmuzlin, disbindin, sarkoglikan, distroglikan, sarkospan), dezmin
neuromuskularna spojnica, motorička jedinica, mišićno vreteno, pretvaranje ekscitacije u kontrakciju, mehanizam klizanja filamenata
mioblast, satelitna stanica, sarkoplazma, sarkolema, sarkoplazmatski retikulum, T-tubuli |
| Srčano |
miokard, interkalirani diskovi, nebuleta |
| Glatko |
kalmodulin, vaskularni glatki mišić |
| Histologija: živčano tkivo |
| Neuroni (siva tvar) |
soma, akson (aksonski brežuljak, aksoplazma, aksolema, neurofibrili/neurofilamenti), dendriti (Nisslova tjelešca, dendritički šiljak)
tipovi stanica (bipolarna, pseudounipolarna, multipolarna, piramidalna, Purkinjeova, zrnata) |
| Aferentni živac/Osjetni živac/Osjetni neuron |
GSA, GVA, SSA, SVA, vlakna Ia, Ib, II ili Aβ, III ili Aδ ili brza bol, IV ili C ili spora bol |
| Eferentni živac/Motorni živac/Motorni neuron |
GSE, GVE, SVE, Gornji motorni neuron, Donji motorni neuron (Aα motoneuron, Aγ motorneuron) |
| Sinapsa |
neuropil, sinaptički mjehurić, neuromuskularna spojnica, električna sinapsa - Interneuroni (Renshaw) |
| Osjetni receptori |
Slobodni živčani završeci, Meissnerovo tjelešce, Merkelove pločice, Mišićno vreteno, Pacinijevo tjelešce, Ruffinijevo tjelešce, Njušni receptori, Fotorecetori, Slušne stanice s dlačicama, Okusni pupoljak |
| Glia stanice |
astrociti, oligodendrociti, ependimske stanice, mikroglija, radijalna glija |
| Mijelinska ovojnica (bijela tvar) |
Schwannova stanica, oligodendrociti, Ranvierov čvor, internodalni segment, Schmidt-Lantermanovi zarezi, neurolema |
| Poveznice s vezivom |
epineurij, perineurij, endoneurij, živčani snop, meningea |
