IDL (programski jezik)
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
IDL (Interactive Data Language) je programski jezik koji se široko koristi u znanstvenim i tehničkim disciplinama za analizu i vizualizaciju podataka. Razvijen je od strane tvrtke Research Systems Inc. (sadašnji naziv je Exelis Visual Information Solutions) i prvi put je objavljen 1977. godine. IDL je izuzetno moćan programski jezik koji pruža bogat skup funkcionalnosti za obradu podataka, statistiku, numeričko računanje, vizualizaciju i još mnogo toga. Sposobnost IDL-a za rad s velikim količinama podataka i lakšu analizu čini ga popularnim izborom u područjima kao što su astronomija, geofizika, meteorologija, biologija, medicina i druga slična područja. Jedna od ključnih karakteristika IDL-a je mogućnost interaktivnog rada. Korisnik može izravno unositi naredbe u komandnu liniju i odmah dobiti rezultate. Ovo omogućuje brzu i jednostavnu eksploraciju podataka i testiranje različitih algoritama bez potrebe za kompilacijom.
Razvoj[uredi | uredi kôd]
David Stern je razvio IDL 1977. godine kako bi omogućio znanstvenicima lakšu upotrebu i manipulaciju podacima. Ovaj jezik je vrlo moćan i fleksibilan, s bogatim skupom funkcija za obradu, analizu i vizualizaciju podataka. Također podržava interaktivno programiranje, što omogućava korisnicima da direktno komuniciraju s programom i eksperimentiraju s različitim funkcionalnostima. Prva verzija IDL-a bila je poznata kao IDL 1.x, a naglašavao je interaktivnost i jednostavnost korištenja. Tijekom godina IDL je stalno napredovao, dodavajući nove značajke i poboljšanja.
Slijedeće značajne verzije IDL-a uključuju IDL 2.0, koja je objavljena 1986. godine, uvođenjem više jezičnih sposobnosti te poboljšanjem performansi i stabilnosti. IDL 3.x donio je važna ažuriranja u integraciji operacijskog sustava, poboljšanju grafike i dodavanju više funkcija.
IDL 4.x, objavljen 1997. godine, donio je podršku za 64-bitne arhitekture te je znatno povećao brzinu izvođenja programa. Sljedeće verzije IDL-a donijele su poboljšanja u mogućnostima vizualizacije podataka, uključujući IDL 5.0, 6.0 i 7.0.
Trenutno je najnovija verzija IDL-a IDL 8.0, koja je objavljena 2017. godine. Ova verzija donosi brojne nove značajke, kao što su unaprijeđena podrška za rad s velikim skupovima podataka i poboljšane mogućnosti obrade i analize.
Programski primjeri[uredi | uredi kôd]
Prvo jedan jednostavan programski primjer:
// Definicija sučelja
interface IPrimjer {
void ispisiPoruku();
};
// Implementacija sučelja
class Primjer implements IPrimjer {
void ispisiPoruku() {
print("Pozdrav iz IDL-a!");
};
};
// Glavna metoda
int main() {
// Kreiranje objekta klase Primjer
IPrimjer objekt = new Primjer();
// Pozivanje metode sučelja
objekt.ispisiPoruku();
return 0;
};
Onda jedan dugački programski primjer:
module Primjer {
// Deklaracija strukture
struct Student {
string ime;
string prezime;
int broj_indeksa;
sequence<string> predmeti;
};
// Deklaracija sučelja
interface IStudentskaSlužba {
// Metoda za dodavanje novog studenta
void dodajStudenta(in Student student);
// Metoda za dohvat svih studenata
sequence<Student> dohvatiSveStudente();
// Metoda za pronalazak studenta po broju indeksa
Student pronadiStudenta(in int broj_indeksa);
// Metoda za brisanje studenta
void obrisiStudenta(in int broj_indeksa);
};
// Implementacija sučelja
class StudentskaSlužbaImpl : IStudentskaSlužba {
private sequence<Student> listaStudenata;
// Implementacija metode za dodavanje novog studenta
void dodajStudenta(in Student student) {
listaStudenata.append(student);
}
// Implementacija metode za dohvat svih studenata
sequence<Student> dohvatiSveStudente() {
return listaStudenata;
}
// Implementacija metode za pronalazak studenta po broju indeksa
Student pronadiStudenta(in int broj_indeksa) {
for (int i = 0; i < listaStudenata.length(); i++) {
if (listaStudenata[i].broj_indeksa == broj_indeksa) {
return listaStudenata[i];
}
}
return null;
}
// Implementacija metode za brisanje studenta
void obrisiStudenta(in int broj_indeksa) {
for (int i = 0; i < listaStudenata.length(); i++) {
if (listaStudenata[i].broj_indeksa == broj_indeksa) {
listaStudenata.remove(i);
}
}
}
};
};
Onda još jedan dugački programski primjer o kalkulatoru:
// Primjer IDL koda
// Definiraj modul naziva "Math" kako bi se omogućila enkapsulacija matematičkih funkcija
module Math {
// Definiraj sučelje naziva "Calculator" za osnovne aritmetičke operacije
interface Calculator {
double add(in double a, in double b);
double subtract(in double a, in double b);
double multiply(in double a, in double b);
double divide(in double a, in double b);
};
// Definiraj strukturu naziva "Vector" za reprezentaciju matematičkog vektora
struct Vector {
double x;
double y;
double z;
};
// Definiraj iznimku naziva "DivisionByZeroException" za pogreške dijeljenja s nulom
exception DivisionByZeroException {
string message;
};
};
// Definiraj modul naziva "Geometry" kako bi se omogućila enkapsulacija geometrijskih funkcija
module Geometry {
import Math::Calculator; // Uvezi sučelje Calculator iz modula Math
// Definiraj sučelje naziva "Shape" za geometrijske oblike
interface Shape {
double calculateArea();
double calculatePerimeter();
};
// Definiraj klasu naziva "Circle" koja implementira sučelje Shape
class Circle : Shape {
double radius;
// Konstruktor
Circle(in double r) {
radius = r;
}
// Implementiraj metode sučelja Shape
double calculateArea() {
return Math::Calculator.multiply(Math::Calculator.multiply(radius, radius), 3.14159);
}
double calculatePerimeter() {
return Math::Calculator.multiply(radius, Math::Calculator.multiply(2, 3.14159));
}
};
// Definiraj klasu naziva "Rectangle" koja implementira sučelje Shape
class Rectangle : Shape {
double width;
double height;
// Konstruktor
Rectangle(in double w, in double h) {
width = w;
height = h;
}
// Implementiraj metode sučelja Shape
double calculateArea() {
return Math::Calculator.multiply(width, height);
}
double calculatePerimeter() {
return Math::Calculator.multiply(Math::Calculator.add(width, height), 2);
}
};
};
// Definiraj glavni modul za demonstraciju korištenja modula Math i Geometry
module Main {
import Geometry::Circle; // Uvezi klasu Circle iz modula Geometry
import Geometry::Rectangle; // Uvezi klasu Rectangle iz modula Geometry
import Math::DivisionByZeroException; // Uvezi iznimku DivisionByZeroException iz modula Math
// Primjer korištenja
void main() {
Circle circle = new Circle(5.0);
Rectangle rectangle = new Rectangle(4.0, 6.0);
double circleArea = circle.calculateArea();
double circlePerimeter = circle.calculatePerimeter();
double rectangleArea = rectangle.calculateArea();
double rectanglePerimeter = rectangle.calculatePerimeter();
// Ispiši rezultate
printf("Krug\n");
printf("Površina: %f\n", circleArea);
printf("Opseg: %f\n", circlePerimeter);
printf("\n");
printf("Pravokutnik\n");
printf("Površina: %f\n", rectangleArea);
printf("Opseg: %f\n", rectanglePerimeter);
};
};