Ivanjsko cvijeće

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Galium verum
Galium verum01.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
(nesvrstani) Angiosperms
(nesvrstani) Eudicots
Red: Rubiales
Porodica: Rubiaceae
Rod: Galium
Vrsta: G. verum
Dvojno ime
Galium verum
L.
Područje života
Sinonimi
Galium praecox Lang.

Ivanjsko cvijeće (ivanjska broćika, broćac, broćika, jovandanče), lat. Galium verum, višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae).

Ime[uredi VE | uredi]

Porijeklo imena:

  • roda je iz grč. od gala = mlijeko (zato što se neke vrste koriste za zgrušavanje mlijeka);
  • vrste je iz lat. od verus = istinit, pravi.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Stabljike su četvrtaste, uspravne, dostižu visinu od 30 cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole. Listovi su linearni i raspoređeni pršljenasto od 8-12. Sa lica su tamnozeleni, goli i malo hrapavi, a sa naličja gusto dlakavi i završavaju se trnićem na vrhu. Cvjetovi su sitni sakupljeni u metličaste vršne cvati čija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunični listići su žute boje i mirišu na med. Plod je sitan, dužine oko 1,5 mm, i kada sazri crne je boje.

Rasprostranjenost i stanište[uredi VE | uredi]

Ivanjsko cvijeće je veoma rasprostranjena euroazijsko-submediteranska vrsta koja je odatle prenijeta u Sjevernu Ameriku. Raste na brdskim i pretplaninskim livadama, pored puteva, listopadnih šuma i šibljaka.

Sastav[uredi VE | uredi]

Kao droga se koristi gornji dio procvale biljke (Galii veri herba) koji se sakuplja po suhom i sunčanom vremenu i bogat je flavonoidima (oko 2%), kvercetin-glikozidima (rutin, palustrozid, cinarozid i dr.), eteričnim uljem, solima organskih kiselina i dr.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Pretežno se koristi kao narodni lijek za liječenje upale jetre, bubrežnih bolesti, vodene bolesti, kroničnih bolesti organa za disanje. Osim toga upotrebljava se i kod nervnih poremećaja kao što su histerija, uznemirenost, epilepsija i sl.

Osim ljekovitim pripada i medonosnim biljkama, a koristi se za bojenje sira i zgrušavanje mlijeka.

Može se koristiti i za bojenje vune u crveno (korijen).

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]