Józef Sylwester Sosnowski
Józef Sylwester Sosnowski od grba Nałęcz (umro 31 prosinca 1783. godine) –
Hetman litavski od 1775. do 1780., vojvoda smolenski od 1771., vojvoda połocki od 1781, notarski tajnik litavski u godinama 1764. – 1771., notar veliki litavski u 1754. godini, Predsjednik izbornog sejma 1764. godine,[1] konziliar Stalnog vijeća u 1775. godini.[2]
Otac mu je Marcin Sosnowski i majka Teofila Kruszyńska.
U braku s Teklom Despot-Zenowicz, kćeri Januša Despot-Zenowicz, imao je dvije kćeri, Catherine i Louise, koje bezuspješno (zbog protivljenja oca) prosi u 1774. godini još uvijek nepoznat Tadeusz Kosciuszko. Njegov prijedlog je odbijen od strane hetmana riječima: ... grlica nije za vrapca, a kćeri velikaša ne za sitnog plemića ...
Chełm ga izabire na Sejm u 1754. godine.[3] U 1756. godini bio je izabran za zamjenika na litavskom parlamentu Livonia.[4] Član Parlamenta 1762 godine.[5] Bio je član parlamenta saziva (1764.).[6] Bio je Predsjednik Brest Litovskog vojvodstva u Općoj Konfederaciji Velikog Vojvodstva Litve u 1764. i zamjenik pokrajine u sazivu Sejma 1764. godine.[7] Član Brest Litovskog vojvodstva u krunidbenom Sejmu 1764. godine.[8] Član vojnog povjerenstva Velikog Vojvodstva Litve 1764.[9] 23. listopada 1767. postao je član delegacije parlamenta, stvorene pod pritiskom ruskog izaslanika Nikolaj Repnina, imenovan za određivanje Ustava Republike.[10]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Marta Męclewska, Kawalerowie i statuty Orderu Orła Białego 1705.-2008., Zamek Królewski, Warszawa 2008., str. 202.
- ↑ Volumina Legum, tom VIII, Petersburg 1860., str. 86.
- ↑ Wiesław Bondyra, Chronologia sejmików ziemi chełmskiej 1697-1762, w: Rocznik Chełmski, 1996., tom II., str. 367.
- ↑ Kuryer Polski nr CLXV, 1756., [b.n.s.]
- ↑ Kuryer Warszawski 1762, nr 69, [b.n.s]
- ↑ Zestawienie według województw, nazwisk, posłów zasiadających na sejmie convocationis 1764. r., Archiwum Państwowe Poznań, Zespół Akta braci czeskich rkps 2105, k. 6.
- ↑ Volumina Legum, tom VII., Petersburg 1860., str. 73.
- ↑ Ludwik Zieliński, Pamiątki historyczne krajowe, Lwów 1841., str. 28.
- ↑ Volumina Legum, tom VII., Petersburg 1860., str. 170.
- ↑ Volumina Legum tom VII., Sankt-Peterburg 1860., str. 244-248.