Karolina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slika Karoline iz bilježnice Antuna Matije Weissa, graditelja.
Dio Karoline u središtu Fužina

Karolina je cesta izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća i prva je cestovna poveznica u Hrvatskoj između panonskoga i jadranskoga područja (od Karlovca do Bakra i Rijeke), duga 105,6 km.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gradnja je započela 1726. za kralja Karla III. Puštena je u promet 1727. godine, a svečano otvorenje bilo je 16. rujna 1728. kada je putujući iz Rijeke prema Bakru njome prošao car Karlo VI., odnosno hrvatski kralj Karlo III., po kome je prometnica i dobila ime.[2]

Karolina povezuje Karlovac s Bakrom, a prolazi kroz mjesta Novigrad na Dobri, Bosiljevo, Osojnik, Vrbovsko, Ravnu Goru, Mrkopalj i Fužine.

Od obale se uspinjala prema Hreljinu i Zlobinu te odatle prema Benkovcu gdje je dosegla 881 metar nad morem, potom se blago spuštala do Fužina, onda opet uzdizala do svoje najviše točke između Belog Sela i Brestove Drage (970 metara) ponad Sungera i Mrkoplja.[3] Od 1732. godine prolazi kroz Mrkopalj, a u Brestovoj Dragi nalaze se ostaci potpora za most (stupovi, upornjaci), što je u ono vrijeme bio jedinstven primjer gradnje u svijetu.[4] Između Poljičke Kose i Starog Laza Karolinska cesta se ponovo penje na više od 900 metara, a nakon toga teren se postupno snižava prema Ravnoj Gori, Staroj Sušici i Vrbovskom te dalje put Bosiljeva, Vodene Drage, Novigrada na Dobri i Dubovca doseže Karlovac.[5]

Karolinska cesta nije imala velik kapacitet, a usto je bila i prilično strma te je u nepunih 100 godina, zbog velikog povećanja prometa, izgrađena još jedna cesta kroz Gorski kotar, u to doba jedna od najmodernijih prometnica u svijetu, Lujzijanska cesta.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=18332 (pristupljeno 24. listopada 2012.)
  2. http://fluminensia.org/tag/karolinska-cesta Goran Moravček, Car Karlo VI. (III.) u Rijeci, 12. kolovoza 2012. (pristupljeno 24. listopada 2012.)
  3. http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=5 Goran Moravček, Cesta stvarana kroz tri stoljeća, Sušačka revija broj 69 (pristupljeno 24. listopada 2012.)
  4. http://www.tz-mrkopalj.hr/povijest.html (pristupljeno 28. listopada 2012.)
  5. http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=5 Goran Moravček, Cesta stvarana kroz tri stoljeća, Sušačka revija broj 69 (pristupljeno 24. listopada 2012.)