Kayapó
Izvor: Wikipedija
Kayapó (sebe zovu Mebengnôkre, narod sa velike vode; Od Tupi Indijanaca nazivani su Kaiapó, Caiapó, Cayapo, od 'kaia' (majmun) i 'po' (nalik) [1],/ grupa plemena Ges Indijanaca sa juga brazilske države države Pará i sjevernog Mato Grossa. Nekada veoma agresivni, tumarali su prašumom sve između Xingua i Tapajoza i ratovali sa tamošnjim plemenima Carajá, Juruna, Shavante, Tapirapé, Kreen-Akarore i drugima. Kayaposi su pacifizirani 1940.-tih (istočni), a zapadni 1950.-tih godina. Nisu bili miroljubivi ni prema Brazilcima, pa su i njima palili kuće, ubijali ih i uzimali ratne zarobljenike, tako da još imaju potomaka ovih zarobljenika među njima.
Kayapo Indijanci prepoznatljivi su po svojem obrijanom vrhu tjemena (često kod djevojčica), kao i pločicama koje nose u donjoj usni, običaj koji nalazimo i kod plemena Beiços de Pau i Botocudo. Kayaposi govore više dijalekata kojima se služe razne lokalne skupine i ogranci: A’Ukre, Gorotíre, Kararaô, Kubenkrankégn, Kubenkrangnotí, Kokraimôro, Menkrangnoti, Kreen-Akarôre, Kayapó do Sul, Suyá, Xikrin, Txukahamãe, Irãamráyre.
Sadržaj |
[uredi] Jezik
Jezik kayapo ima 17 samoglasnika i 16 suglasnika.
[uredi] Mitologija
Bogata Kayapó-mitologija poznaje među ostalim i mitove o Bepu-Kororotiju, junaku-učitelju ili kulturnom heroju, u kome Erich von Däniken vidi jednog od drevnih astronauta iz svemira.
