Koraljni greben Belizea

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Rezervat koraljnog grebena Belizea

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Rezervat koraljnog grebena Belizea
Flag of Belize.svg Belize
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix, x
Ugroženost: 1992.-
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/764 UNESCO

Koraljni greben Belizea čini serija koraljnog grebenja koji se protežu uzduž obale Belizea, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koraljni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena koji se kontonuirano pruža od Cancúna na sjeveroistočnom vrhu Yucatánskog poluotoka, duž tzv. Rivijere Maya, do Hondurasa, što ga čini drugim najvećim koraljnim grebenom na svijetu, nakon Velikog koraljnog grebena u Australiji.

Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Chan), 450 cay otoka (npr. Ambergris, Caye Caulker, Caye Chapel, St. George's Caye, Long Caye, Northern Caye i Sandbore Caye) i 3 atola kao što je Velika Plava Rupa. Koraljni greben Belizea je jedno od biološki najraznovrsnijih ekosustava na svijetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih koralja, 500 vrsta riba i stotine vrsta beskralješaka. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti[1]. Zbog toga je Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1996. godine, a na popis ugroženih mjesta svjetske baštine je dospio 2009. godine zbog sječe šume mangrova i pretjeranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja[2] Znanstvenici vjeruju kako je usljed oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbjeljivanje koralja, od 1998. godine oštećeno oko 40% koraljnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka[3].

Koraljni greben Belizea je vitalno ribolovno područje i najveće turističko odredište Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 ronioca iz cijeloga svijeta[4].

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Koraljni greben Belizea
  1. Sue Wells, Belize Barrier Reef Case Study (engl.) Posjećeno 24. ožujka 2011.
  2. Belize Barrier Reef Reserve System. UNESCO. pristupljeno 24. ožujka 2011.
  3. Brian Handwerk i Lauri Hafvenstein, Belize Reef Die-Off Due to Climate Change? National Geographic News 25. ožujka 2003. (engl.) Posjećeno 24. ožujka 2011.
  4. Roger Harrabin, Reef at forefront of CO2 battle, BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. (engl.) Posjećeno 24. ožujka 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 17°18′56″N 87°32′4″W / 17.31556°N 87.53444°W / 17.31556; -87.53444