Kovač (riba)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kovač
Kovač
Kovač
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Infrakoljeno: Gnathostomata
Nadrazred: Osteichthyes
Razred: Actinopterygii
Red: Zeiformes
Porodica: Zeidae
Rod: Zeus
Vrsta: Z. faber
Dvojno ime
Zeus faber
Linnaeus, 1758
Raspon
Rasprostranjenost kovača

Rasprostranjenost kovača
Sinonimi
Zeus australis
Zeus faber mauritanicus
Zeus japonicus
Zeus pungio
Zeuss japonicus

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač (lat. Zeus faber), lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani. Poznat je još i po imenima šanpjer i riba Sv. Petra. Ovo je riba neobičnog izgleda, ovalnog oblika, bočno vrlo spljoštenog tako da je skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito. Tijelo mu je prekriveno sitnim oštrim ljuskama, prva leđna peraja je neobično dugačka, sastoji se od 10 bodlji. Najčešće je zelene, odnosno maslinaste boje, premda ponekad zna biti i zlatno-žućkaste boje. Trbuh mu je srebrenkasto bijel. Na oba boka ima karakterističnu crnu točku, po kojoj je dobio i većinu svojih imena[1]. Naraste do 90 cm duljine i do 8 kg težine, a najveća zabilježena dob mu je 12 godina. Najčešće živi na dubinama između 50 i 100 metara, a zna ga se naći i na dubinama od nekoliko stotina metara. Nije naročit plivač, uglavnom pliva sporo i lagano, te živi većinom blizu dna, na svim tipovima terena. Hrani se većinom manjim ribama i ribljom mlađi koje hvata prikradanjem i izvlačenjem svojih preklopnih usta (pošto nije naročit plivač). Pored ribe hrani se i rakovima i glavonošcima.Mrijesti se krajem zime i početkom proljeća, a jajašca su pelagična.

Legende[uredi VE | uredi]

Crtež kovača

Postoji mnogo legendi o nastanku imena ove ribe. Jedna od njih glasi da je sv. Petar apostol hvatao ribu, a kako je bio bez ikakvog alata, to je činio rukama. Ribu je uhvatio, a na mjestima gdje ju je dodirnio prstima, ostale su crne mrlje. Odatle je ova riba dobila ime ribe svetog Petra a također i talijaniziranu verziju šanpjer.

Druga legenda obrađuje nastanak imena kovač. Po njoj Zeusovim konjima su bile otpale potkovice, te su se spustili s neba na morsku obalu. Zeus tada naredi Hefestu, bogu kovača, da ih potkuje, što ovaj odbije. Ostavši bez pomoći, Zeus je sam odlučio potkovati konje, ali nije znao kako. Sjeo je na obalu i tada iz dubine iskoči riba na obalu. Zeus pojede ribu i nakon jela mu se u ruci nađe kostur ribe, u kojem on prepozna kovački alat. S gornje strane glave uzme mašice, s vilice čekić, s obraza nakovanj, a od onih bodlji čavle i potkuje konje. nakon toga, Zeus nazove tu ribu Zeusovim kovačem. Kako je moć Zeusova u carstvu Posejdona bila nikakva, tako riba izgubi onaj dodatak "Zeusova" i ostade samo kovač.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Kovač je rasprostranjen u svim predjelima svijeta, jedino ga nema oko obala Amerike[2]. Brojan je u Mediteranu, te oko Novog Zelanda, Japana i oko cijele Afrike.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (hrv.) Nesvrstani predatori (riblje-oko.hr)
  2. (engl.) John dory (fishbase.org)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kovač
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Kovač
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu kovač u Wječniku, slobodnom rječniku.