Kraljevstvo Gwynedd

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Srednjovjekovna kraljevstva u Walesu.

Kraljevstvo Gwynedd (vel. Teyrnas Gwynedd, čit. ˈɡwɪnɛð) je bilo malo neovisno povijesno kraljevstvo koje se nalazilo na sjeveru današnjeg Walesa. Površinom je odgovaralo području današnje upravne jedinice Gwyneddu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Nastalo je od nekoliko velških država sljednica koje su se pojavile na otoku Britaniji u 5. stoljeću poslije rimske vlasti u ranom srednjem vijeku te kasnije razvila se u kneževinu tijekom visokom srednjem vijeku. Podloga ovom kraljevstvu bila su britske zemlje plemena Ordovika, Gangana i Deceangla. U dokumentima romaniziranih Brita zbirno ih se zvalo Venedotia.

Od 5. do 13. stoljeća Gwynedd se proširio. Vremenom obuhatio je Ynys Môn (eng. Anglesey) i cijeli sjeverni Wales između rijeka Dyfi na jugu do rijeke Dyfrdwy na sjeveroistoku.[1] Irsko more (vel. Môr Iwerddon) je sjeverno i zapadno od zemalja bivšeg Kraljevstva Powysa koje je bilo susjedom Gwyneddu na jugoistoku.

Ključ zahvaljujući kojemu je Gwynedd uspio opstati protiv svim protivnicima i osvajačima je u njegovim zemljopisnim uvjetima. Pokrajina Eryri (eng. Snowdonia) je gorska pokrajina što je inozemnim osvajačima otežavalo osvajanje odnosno nametanje svoje vlasti[2] pa ih tako nisu pogodila anglosaska ni normanska osvajanja.

Pučka tradicija kojoj se korijene pripisuje velškom kroničaru iz 10. stoljeća Neniju tvrdi da su temelji Gwyneddu u svezi s Cuneddom.[1] Prema Neniju Cunedda je odselio u 5. stoljeću sa svojim sinovima i sljedbenicima iz britskog Lothiana s juga Škotske.[1]

Postojalo je od kraja rimske vlasti sve do 13. stoljeća kad ga je engleska pripojila 1282. godine.

Glavni gradovi ovog kraljevstva bili su Degannwy, Aberffraw i Abergwyngregyn. Glavni se dvor nalazio u dvorcu Deganwyju, gdje je bilo uporište Maelgwna Gwynedda (u. 547.). Starija linija potomaka Rhodrija Velikog je dovela Aberffraw na Ynysu Monu njihovim glavnim sjedište do 1170. godine. U 13. su stoljeću Llywelyn Fawr, njegov sin Dafydd ap Llywelyn te unuk Llywelyn ap Gruffudd stavili Abergwyngregyn sa sjeverne obale za njihov dom.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Prema Johnu Kochu i jo[ nekim povjesničarima velško ime Gwynedd dolazi od latinskog imena Venedotia,[3][4], a da to dolazi iz irske riječi Feni koja se je onda odnosila na određenu skupinu otoka, a poslije se značenje proširilo na irski narod kao cjelinu, slobodni, neropski narod. Irci, posebice Laighini su naseljavali i/ili osvojali veći dio sjevernog Walesa sredinom 4. pa sve do ranog 5. stoljeća.[5]

Državne oznake[uredi VE | uredi]

Referencije[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Davies (1994), foundations of str. 50-51, 54-55.
  2. Lloyd (2004), Recovers Gwynedd, Norman invasion, Battle of Anglesey Sound, str. 21-22, 36, 39, 40, later years str. 76-77
  3. Christopher A. Snyder (2003.). The Britons, Blackwell Publishing.
  4. Koch (2005.), str. 738.
  5. Koch (2005), pp. 738-739.