Letonci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemljovid 1898.

Letonci, Latvijci, Leti[1] ili Lotiši,[2] narod u sjeveroistočnoj Europi, oko 2,277.000 pripadnika (2007.), od čega 1,245.000 u Letoniji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.

Letonci govore letonskim jezikom. Po vjeroispovijesti oko dvije trećine su protestanti a preko jedne četvrtine su katolici.

U prošlosti su bili pod znatnim utjecajem finsko-ugarskih i ruskih plemena. Uz poljodjelstvo bave se stočarstvom, pčelarstvom i ribolovom. Naseljavalju mala raštrkana gospodarstva; drvene nastambe. Narodne pripovijetke i pjesme označavaju bogatstvo kulture.

Vidi i[uredi VE | uredi]

Izvori i literatura[uredi VE | uredi]

  1. Oton Knezović, ur. Josip Andrić, Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918., Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16.
    Wikicitati „Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.“
    (str. 16.)
  2. Juraj Križanić, et al.; priredio Josip Badalić, Hrvatska svjedočanstva o Rusiji, Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596.
    Wikicitati „Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]“
    (str. 596.)


Native template.gif Nedovršeni članak Letonci koji govori o etnologiji ili etnografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.