Smeđi mediteranski pauk samotnjak

Smeđi mediteranski pauk samotnjak
	Smeđi pauk samotnjak
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Arthropoda;
Razred:	Arachnida;
Red:	Araneae;
Podred:	Araneomorphae;
Natporodica:	Scytodoidea;
Porodica:	Sicariidae;
Rod:	Loxosceles;
Vrsta:	L. rufescens;
Dvojno ime
	Loxosceles rufescens; Dufour, 1820.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Smeđi mediteranski pauk samotnjak (violina pauk, pauk violina, mediteranski račiji pauk, smeđi mediteranski pauk samotnjak;^[1] lat. Loxosceles rufescens), relativno je mali i neistraženi pauk koji spada u porodicu smeđih račjih paukova.

Tjelesna građa[uredi | uredi kôd]

Boja tijela je pretežito smeđa, s izraženim znakom na prednjem dijelu tijela koji podsjeća na violinu. Noge su mu duge, tanke i smeđe, prekrivene sitnom dlakom. Ovaj se mali pauk razlikuje od drugih račijih paukova po svojim genitalijama i rasporedom očiju, te veličinom koja je manja od brojnih sličnih vrsta. Mužjaci su nešto manji od ženki, ali su njihove noge duže.

Način života i stanište[uredi | uredi kôd]

Danas se malo zna o biologiji Primorskog račjeg pauka, ali možemo pretpostaviti da se danju skriva ispod kamenja, lišća ili komada drveta, a tijekom noći postaje aktivan. Živi u području južne Europe. Hranu koja se najvjerojatnije sastoji od malih kukaca napada iz zasjede, jer ne plete mrežu.

Otrovnost[uredi | uredi kôd]

Iako ovaj pauk nije istražen i proučen tako dobro poput svojega sjevernoameričkoga rođaka, treba ga smatrati vrlo otrovnim i potencijalno opasnim, jer potječe iz iste porodice kao i drugi opasni pauci za koje je znanstveno potvrđeno da su uzrokovali teška oštećenja kože i smrt u ljudi. Profesor Nediljko Landeka kaže: „Violina pauk" je otrovan i njegov ugriz izaziva nekrozu tkiva.^[2] Dosad jedini slučaj smrtnog ishoda ugriza ove vrste zabilježen je 2015. godine u Italiji, kod 65-godišnje žene s autoimunom bolešću.^[3]