Italija

Izvor: Wikipedija

kolovoz 2005.

Ovo je glavno značenje pojma Italija. Za provinciju Starog Rima, pogledajte Italija (rimska provincija).

Republika Italija
Repubblica Italiana


(Zastava)	(Grb)

Geslo: nema

Himna: Fratelli d'Italia

Službeni jezik:

talijanski ¹⁾

Glavni grad:

Rim

Predsjednik:

Giorgio Napolitano

Predsjednik Vlade:

Silvio Berlusconi

Površina:
- ukupno:
- % vode:

69. po veličini
301.230 km²
2,4%

Stanovništvo:
- ukupno (2005.):
- Gustoća:

23. po veličini
58.462.375
196/km²

Neovisnost:

ujedinjenjem
17. ožujka 1861.

BDP (PKM)
- ukupno :
- po stanovniku :

procjena 2005.
1.668 bilijuna $ (8.)
28,760 $ (21.);

Valuta:

euro ²⁾ (100 centa)

Vremenska zona:

UTC +1
UTC +2 ljeti

Internetski nastavak:

.it

Pozivni broj:

+39

¹⁾ Uz talijanski, službeni jezici su njemački u Južnom Tirolu i francuski u Valle d'Aosta

²⁾ Do 1999. talijanska lira

Republika Italija je država na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom i Slovenijom. Također ima morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Italije

Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog milenija p.n.e. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu različitog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj II. i početkom I. tisućljeća p.n.e. Negdje u VIII stoljeću p.n.e. između rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etruščani, koji su se u VII st. p.n.e. proširili sve do rijeke Po i Korzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni još mnogi narodi. Tako su u područjima oko današnje Venecije živjeli Veneti, a niže na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su živjeli Siculi, Sicani i Elimi (engl. Elymi).

Sabinjani (Sabini) i Latini živjeli su u Laciju (Lazio) zajedno sa Faliscima, Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima. U Abruzzima bijahu Vestini, Paeligni i Marsi.

Frentani, Picenti i Marrucini naseljavali su središnju obalu Jadrana. Samniti i Lucani življaše u Moliseu i Basilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su živjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. Širenjem moći Rima (Roma) negdje od V stoljeća p.n.e. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. p.n.e.

Italija je 1957. godine bila jedan od utemeljitelja EU. To joj je uvelike doprinijelo u gospodarskom i političkom smislu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i spada u skupinu G8.

Prapovijesna nalazišta se mogu naći na više mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata. U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.

Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni datum ujedinjenja Italije.

Fašisti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine

Italija je otpočetka članica saveza NATO i Europske Unije.

[uredi] Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Italije

Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupnički dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvršnu vlast utjelovljenu u Vijeću ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vijeća (predsjednik vlade).

Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predlaže predsjednika vlade, koji predlaže ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik). Vijeće ministara (koje obično čine parlamentarni zastupnici) mora zadržati povjerenje (Fiducia) oba doma.

Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz opće izbore, a koristi se miješani većinsko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspoređuje se proporcionalno. Zastupnički dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadrži i bivše predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane doživotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najviše 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti većina u oba doma.

Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.

[uredi] Zemljopis

Karta Italije

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Italije

Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.

Apenini su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spuštaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale važne rijeke su Tiber, Adige i Arno.

Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4.637 m) i Cervino (4.476 m). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

[uredi] Regije

Detaljniji članak o ovoj temi: Regije Italije

Administrativna podjela Italije na regije

Italija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, što je označeno zvjezdicom (*):

1) Abruzzo

2) Valle d'Aosta*

3) Apulija (Puglia)

4) Basilicata

5) Kalabrija (Calabria)

6) Kampanija (Campania)

7) Emilia-Romagna

8) Furlanija-Julijska krajina* (Friuli-Venezia Giulia)

9) Lacij (Lazio)

10) Ligurija (Liguria)

11) Lombardija (Lombardia)

12) Marke (Marche)

13) Molise

14) Pijemont (Piemonte)

15) Sardinija* (Sardegna)

16) Sicilija* (Sicilia)

17) Trentino-Južni Tirol* (Trentino-Alto Adige)

18) Toskana (Toscana)

19) Umbrija (Umbria)

20) Veneto

Regije se dalje dijele na pokrajine.

Gradovi - vidi gradovi Italije.

[uredi] Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Italije

Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

Uvozi se većina industrijskih sirovina i više od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetljeća, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.

Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partenrima, pa sadašnja vlada uvodi brojne kratkoročne reforme kako bi povećala konkrentnost i dugoročni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao što su veće porezne olakšice i fleksibilnije tržište rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i loših odnosa sa sindikatima.

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Italije

Italija je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (196 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je njemačka manjina u Južnom Tirolu (1991: 287,503 Nijemaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:

francuska manjina u regiji Valle d'Aosta;
sardski na Sardiniji);
ladin u Dolomitima;
furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici.

Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:

hrvatski u tri sela u regiji Molise;
okcitanski u južnim dolinama Piemontea;
katalonski u gradu Alghero na Sardiniji;
albanski u selima regije Calabria i na Siciliji;
stari grčki dijalekti u selima regije Calabria.

Iako je glavna vjera katoličanstvo (85% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veća useljenička zajednica muslimana.

[uredi] Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Italije

Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, špageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo čemu drugome.

Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini i Palladio, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filmski redatelji Antonioni i Fellini, filozof Giordano Bruno.

Najznačajniji talijanski književnici 20. st.:

[uredi] Državni praznici (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Capodanno
6. siječnja	Sveta tri kralja	Epifania
dan nakon Uskrsa	Uskrsni ponedjeljak	Lunedi di Pasqua
25. travnja	Dan oslobođenja	Liberazione	od 1945.
1. svibnja	Praznik rada	Festa del Lavoro
2. lipnja	Praznik Republike	Festa della Repubblica	od 1946.
15. kolovoza	Velika Gospa	Assunzione
1. studenog	Svi sveti	Tutti i Santi
8. prosinca	Bezgrešno začeće	Immacolata
25. prosinca	Božić	Natale
26. prosinca	Sveti Stjepan	Santo Stefano
31. prosinca	Silvestrovo	San Silvestro

[uredi] Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Italije

[uredi] Vanjske poveznice

Portal:Europa

Presidenza della Repubblica - službena stranica predsjednika Italije
Parlamento - službena stranica talijanskog parlamenta
Karta sjeverne Italije u antičko doba
Karta južne Italije u antičko doba

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija²⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar²⁾ • Crna Gora • Češka • Danska³⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška³⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal³⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska³⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo³⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)²⁾ • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)²⁾

Djelomično priznate države:

Kosovo

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ³⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.