Matično vojvodstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
[[Istočna Franačka ]] sa mladim matičnim vojvodstvioma:
Saska (žuta), Frankonija (plava), Bavarskom (zelena), |Švapska (narančasto)
i Lotaringija (ružičasto).

Matično vojsvodstvo ili etničko vojvodstvo (njemački: Stammesherzogtum, izvedeno od Stamm, doslovno "pleme") bili su u biti domene starih njemačkih plemena ovog područja, povezana s franačkim kraljevstvom, osobito na Istoku, u ranom srednjem vijeku. Ta plemena su izvorno Franci, Sasi, Alemani, Burgundi, Tirinžani i Rugi.[1] Za razliku od kasnijih vojvodstava, ti entiteti nisu bile definirane strogo upravnima granicama, nego područjima naseljavanja većih germanskih plemena. Njihova knezovi bili ni kraljevski pravitelji niti teritorijalni gospodari.

Saksonski, bavarski, tirinški, franački i alemanski teritoriji su tako postali redom sasko, bavarska, tirinško, franačko i Švapsko vojvodstvo.

Starija vojvodstva[uredi VE | uredi]

Starija matična vojvodstva su bnila područja naseljena germanskim plemenima koja su bila povezana s franačkimm carstvom.Vojvodstva su bili više ili manje neovisni subjekti kojima vladaju domaći vladara koji su usvojili rimski naslov dux. Svi su oni došli na kraja za vrijeme početkom vladavine Karolinga. Ova starija matična vojvodstva bili su bila:

Alemani su došao pod franačkom prevlast oko 539., a njima su vladali razni vojvode do 746., kada je franački gradonačelnik Carloman ukinuo vojvodstvo u krvavom sudu u Cannstattu.

Mlađa vojvodstva[uredi VE | uredi]

  • Saska (880.–1180.)
  • Frankonija (906.–939.)
  • Bavarska (907.–1180.)
  • Švapska (909.–1268.)
  • Lotaringija (903.–959.)

Vojvodstva u Francuskoj[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]