Nacrt:Međunarodni kod zoološke nomenklature
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Ivi104 (razgovor | doprinosi) prije 8 mjeseci. (osvježi) Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje. Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
|
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Međunarodni kodeks zoološke nomenklature (engl. International Code of Zoological Nomenclature, ICZN) široko je prihvaćena konvencija u zoologiji koja propisuje formalno znanstveno imenovanje organizama koji se tretiraju kao životinje. Neslužbeno je poznat i kao ICZN kod, po svom izdavaču, Međunarodnoj komisiji za zoološku nomenklaturu (koja dijeli akronim "ICZN"). Pravilima se načelno uređuju:
- Kako se imena ispravno uspostavljaju u okviru binomne nomenklature
- Koje ime se mora koristiti u slučaju sukoba imena
- Kako znanstvena literatura mora navoditi imena
Zoološka nomenklatura je neovisna o drugim sustavima nomenklature, primjerice o botaničkoj nomenklaturi. To sugerira da životinje mogu imati ista generička imena kao biljke (npr. postoji rod Abronia i kod životinja i kod biljaka).
Pravila i preporuke imaju jedan temeljni cilj: osigurati maksimalnu univerzalnost i kontinuitet u imenovanju svih životinja, osim tamo gdje taksonomska procjena nalaže drugačije. Kodeks je namijenjen samo za usmjeravanje nomenklature životinja, ostavljajući zoolozima slobodu u klasifikaciji novih taksona. Drugim riječima, dok su koncepti vrste (a time i definicija vrste) donekle proizvoljni, pravila za imena nisu. Kod se odnosi samo na imena. Novo ime životinje objavljeno bez pridržavanja koda može se jednostavno smatrati "nedostupnim" ako ne ispunjava određene kriterije ili u potpunosti ne spada u domenu znanosti (npr. "znanstveni naziv" za čudovište iz Loch Nessa).
Pravila u kodu određuju koja imena vrijede za bilo koji takson u obitelji, rodu i vrsti. Ima dodatne (ali ograničenije) odredbe o imenima u višim kategorijama (taksonima). Kodeks ne priznaje sudsku praksu. Bilo koji spor prvo se rješava izravnom primjenom kodeksa, a ne pozivanjem na propust.
Kodeks je također retroaktivan ili retroaktivan, što znači da prethodna izdanja kodeksa, ili prethodna druga pravila i konvencije danas više nemaju snagu, a ranije objavljeni nomenklaturni akti moraju se vrednovati samo prema sadašnjem izdanju kodeksa. U slučaju spora slučaj se može iznijeti povjerenstvu koje ima pravo objaviti konačnu odluku.