Wikipedija:Stil

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Cilj ove stranice je dati smjernice kako pisati članke na Wikipediji na hrvatskome jeziku. Ostale stranice slične tematike su:

Dakle, naučili ste kako uređivati stranicu (bold i italic fontovi su bili laki, slike uz članke znate postaviti, napisali ste i poneku matematičku formulu), znate stvoriti novu stranicu, u ovom trenutku nije pitanje što pisati, ni kako to izvesti, nego kako to izvesti da se rezultat Vašeg pisanja lijepo uklopi u wikipediju. Jer vidjeli ste neke stranice koje je netko očito našvrljao lijevom nogom, ili rezultat "rada" vandala. Evo kako:

Općenito

Općenita preporuka jest, ne valja pretjerivati ni u čemu. Previše poveznica čini tekst nečitljivim, kao i previše masno označenog teksta ili kurziva. Na hrvatskoj se Wikipediji, za razliku od nekih pisanih enciklopedija, za isticanje ne koristi verzal (VELIKA SLOVA) pa ga ne valja upotrebljavati ni u naslovima, a ni u tekstu članka. Cilj wikipedije jest kvalitetan sadržaj u jednostavnom i svakom razumljivom i pristupačnom obliku.

Imena članaka

Imena članaka trebala bi biti u skladu s hrvatskim pravopisom, i potpuna. Npr. ne Kovačić, nego Ivan Goran Kovačić. Zašto? Zato što postoji i Ante Kovačić.
Još jedan primjer: Blaise Pascal, te Pascal (SI jedinica). Prilikom pisanja vodite računa o naslonjenicama.

  • Ako je situacija dvojbena (npr. Imenice, Imenica) - u češćoj uporabi je oblik u množini (Imenice), dok se rijetko rabi oblik u jednini, članak treba biti u množini, a oblik u jednini treba biti preusmjeren na oblik u množini.
  • Ako oba oblika postoje i imaju različito značenje, onda oba oblika smiju imati svoje članke:
  • Mačka (kućna mačka - Felis domestica [ovaj lat. naziv je iz glave])
  • Mačke (obitelj mačaka - tigrovi, pume, risovi... i kućne mačke)

Više o tome na stranici Wikipedija:Razdvojba.

Poveznice, unutarnje i vanjske

Ovo nije papirnata enciklopedija, pa cilj nije samo napisati dobar članak i upotpuniti ga dobrim ilustracijama, nego ga valja i povezati. Zašto i kako?
Budući da je ovo računalna encikopedija koja se koristi preko web preglednika, dobro je koristiti unutarnje poveznice u članku. Time onaj tko čita Vaš tekst može na jednostavan način dobiti dodatne informacije u samo par klikova mišem (sjetite se kako je to izgledalo kad ste listali rječnik stranih riječi i istovremeno proučavali nekoliko svezaka opće enciklopedije - nije baš lagan zadatak). Poveznica ne treba biti premalo, ali niti previše (otežavaju čitanje članka kad ih je previše). Za detalje vidi dolje pod Tipski članci.

U tekstu članka bi trebale biti samo unutarnje poveznice (one koje pokazuju na članke na wikipediji), dok se popis vanjskih poveznica obično stavlja na kraj članka.

Duljina članaka

Kako već piše na stranici Kako uređivati stranicu? duljina članaka ne treba biti veća od 32000 znakova. To otežava uređivanje članka i vama i drugima. Dva su načina da to izbjegnete. Obično se članak sastoji od glavnog teksta i tablica. Ako su tablice velike, izdvojite ih u predloške. Kako to učiniti? Vidi Wikipedija:Predlošci.

Članci mogu biti i prekratki, ako ne zadovoljavaju uvjete niti da bi bili mrva. Wikipedija nije ni rječnik, za to postoji Wječnik – hrvatski wiki rječnik, tako da izbjegavajte pisanje članaka tipa "Rubidij je kemijski element". Članci ne bi trebali biti kraći od 4 rečenice.

Tipski članci

Budući da je ovo enciklopedija, članci o državama svijeta, filmovima, knjigama, piscima trebali bi svi slijediti neki obrazac, biti uniformirani. Više detalja na Wikipedija:Tipski članci.

Pisanje datuma, stoljeća i tisućljeća

Radi jednoobraznosti članaka na Wikipediji, datume treba pisati uvijek na isti način; tako ih je i najlakše povezati sa stranicama koje se odnose na pojedine godine (i koje sadrže bitnija zbivanja za tu godinu) i datum u godini (sadrže zbivanja na taj dan). Datumi se trebaju pisati ovako:

[[dan. mjesecUGenitivu]] [[godina.]]

Opazite:

  • točku i razmak iza dana u mjesecu;
  • mjesec u genitivu, dakle isključivo: siječnja, veljače, ožujka, travnja, svibnja, lipnja, srpnja, kolovoza, rujna, listopada, studenog, prosinca.
  • razmak iza mjeseca i godine
  • točku iza godine unutar poveznice
  • interpunkcijski znakovi poput zareza, crtica ili zagrada označuju stanku u rečenici te nakon njih ne može slijediti enklitika

Godine "prije rođenja Krista" (dakle: prije nove ere, po julijanskom kalendaru) se pišu pomoću pr. Kr., odnosno 1. st. poslije Krista, 1. st. po. Krista ili 1. st. po. Kr..

Ako se radi samo o datumu (bez godine, npr. "Dana 1. svibnja obilježava se...") ili samo o godini (npr. "Hrvatsku je 1992. priznala većina država u svijetu") piše se samo jedan dio datuma, sva pravila ostaju.

Treba upisati Rezultat
[[15. rujna]] [[1949.]] 15. rujna 1949.
[[10. kolovoza]] [[33. pr. Kr.]] 10. kolovoza 33. pr. Kr.
[[1. svibnja]] 1. svibnja
[[1992.]] 1992.

Opazite razmak ispred pr. i Kr.!

Stoljeća i tisućljeća se pišu pomoću broja stoljeća/tisućljeća, točkom, razmakom i riječi "stoljeće", odnosno "tisućljeće"; za "razdoblje prije Krista" dodaje se pr. Kr. (razmaci kao za godine pr. Kr.):

Treba upisati Rezultat
[[19. stoljeće]] 19. stoljeće
[[2. tisućljeće]] 2. tisućljeće
[[5. stoljeće pr. Kr.]] 5. stoljeće pr. Kr.
[[3. tisućljeće pr. Kr.]] 3. tisućljeće pr. Kr.
u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tis. pr. Kr.]] u 3. tis.pr. Kr.

Životopisi

Slika ili infookvir

Ako nema infookvira članak se započinje slikom (koja je postavljena na Zajednički poslužitelj) i to na sljedeći način: [[Slika:Sandra_Perković.jpg|mini|'''Sandra Perković''']] (podebljanim je slovima samo ime u opisu slike, ali i može bez podebljavanja)

Ako postoji infookvir tada je slika uobičajeno i sastavni dio infookvira.

Zaglavlje

Prva rečenica ili zaglavlje životopisa o nekoj osobi trebala bi sadržavati i izgledati ovako:

  • ime i prezime osobe (podebljano)
  • u zagradi:
  • vrlo kratak sažetak tko je ta osoba (npr. hrvatski skladatelj, hrvatski je političar, hrvatski novinar, itd.)

Kod datuma rođenja i smrti mogu se koristiti i riječi oko, nakon, prije, vjerojatno i sl. ako je npr. godina samo približno poznata.

Treba upisati Rezultat
'''Franjo Rački''' ([[Fužine]], [[25. studenog]] [[1828.]] – [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1894.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar, političar, publicist, kulturni djelatnik. Franjo Rački (Fužine, 25. studenog 1828.Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski povjesničar, političar, publicist, kulturni djelatnik.
'''Janica Kostelić''' ([[Zagreb]], [[5. siječnja]] [[1982.]]), [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]], najbolja je hrvatska športašica svih vremena. Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), hrvatska alpska skijašica, najbolja je hrvatska športašica svih vremena.
'''Zenon iz Eleje''' ([[grčki|grč.]] {{polytonic|Ζήνων ὁ Ἐλεάτης}}, oko [[490. pr. Kr.]] – oko [[430. pr. Kr.]]), [[grčka|grčki]] filozof... Zenon iz Eleje (grč. Ζήνων ὁ Ἐλεάτης, oko 490. pr. Kr. – oko 430. pr. Kr.), grčki filozof...

Začelje

Na začelju članka obvezno je dodavanje "čarobne riječi" '''{{GLAVNIRASPORED}}''' zato što ta riječ članak svrstava u svim kategorijama (pa čak i onima u izradi) abecedno kako je navedeno u parametrima (iza dvotočke, a to je prezime, pa ime - riječ se može dodati pomoću gumba ispod okvira za uređivanje).

Primjer:

{{GLAVNIRASPORED:Kostelić, Janica}}
[[Kategorija: Hrvatski alpski skijaši]]
[[Kategorija: Olimpijski pobjednici u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Svjetski prvaci u alpskom skijanju]]
[[Kategorija: Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]

Ovako će u svakoj od navedenih kategorija Janica Kostelić biti svrstana (sortirana) kao da je ime članka Kostelić, Janica (a u popisu će biti vidljivo Janica Kostelić) što ljudi koji koriste Wikipediju i očekuju.

Nakon "čarobne riječi" GLAVNIRASPORED članak treba svrstati u odgovarajuće kategorije životopisa, odnosno podkategorije. Ako niste sigurni u kategorizaciju, dovoljno je članak svrstati u jednu od vršnih kategorija životopisa ili jednostavno izostavite kategoriziranje dodavanjem predloška {{kat?}}. Iskusniji suradnici će preko ovog nevidljivog predloška dodati odgovarajuće kategorije.

Nekada su se iza kategorija dodavale Međuwikipoveznice koje izgledaju ovako:

[[de:Janica Kostelić]]
[[en:Janica Kostelić]]

Iako ih se može dodati i sada na način opisan iznad, od ožujka 2013. postoji projekt Wikidata u kojem se spremaju međuwikipoveznice, tako da ih je poželjno i preporučljivo dodavati na način kako je objašnjeno ovdje.

Zaključak

Primjer kako bi trebao izgledati životopis na Wikipediji:

'''Tin Ujević''' ([[Vrgorac]], [[5. srpnja]] [[1891.]] - [[Zagreb]], [[12. studenoga]] [[1955.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.

== Životopis ==
Članak tekst tekst tekst .........


{{GLAVNIRASPORED:Ujević, Tin}}
[[Kategorija: Hrvatski xxx]]
[[Kategorija: Hrvatski xxx]]
[[Kategorija: Hrvatski xxx]]

Izvori, bilješke i literatura

Poželjno je svaki članak na Wikipediji potkrijepiti vjerodostojnim izvorima. Savjete o načinu dodavanja izvora pročitajte na stranicama: Wikipedija:Literatura, Wikipedija:Navođenje izvora, Wikipedija:Provjerljivost, Citiranje radova.

Potpisivanje

Na stranici Wikipedija:Kako uređivati stranicu piše kako jednostavno potpisati tekst koji ste napisali, no ne piše kada (eksplicitno). Kopirano-zalijepljeno:

"Kad upisujete komentar na neku stranicu 
za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti 
tako da na kraju dodate tri valovite crte (tilde), 
a Wikipedija će automatski napisati vaše ime:
~~~ primjer: Vaše ime
a ako dodate četiri valovite crte (tilde), 
napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:
~~~~ primjer: Vaše ime 05:46, 24. travanj 2014 (CET)"

Potpisuje se tekst na stranicama za razgovor (raspravu, talk-stranicama), i vaš tekst koji tamo napišete neće nitko mijenjati, bez obzira na gramatičke i ine pogreške. Članci se ne potpisuju, iz više razloga:

  1. Tko je napisao početni članak, a tko je što mijenjao vidi se na stranici "Stare izmjene", pa time potpisivanje nije nužno.
  2. Potpisivanjem članka kao da izjavljujemo: "Članak je gotov, savršen, nepromjenjiv". A ne postoji savršeni članak. Ispod okvira za uređivanje lijepo piše: "Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovdje slati."

Tako zapravo i ako ne potpišete komentar na stranici za raspravu moguće je "otkriti" tko je taj komentar napisao (za registrirane korisnike koji su se logirali), no znak pristojnosti je potpisati svoje riječi, time olakšavamo čitanje drugim ljudima, ne moraju "istraživati" po starim izmjenama da bi ustanovili tko je što rekao.

Pitanja

Ako imate pitanja u vezi sa stilom, postavite ga ovdje

Vidi