Missouri (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Missouri
Missouri river in Omaha, Nebraska.jpg
Rijeka Missouri u Omahi, Nebraska
Duljina 4090 [1]
3767[2] km
Nadm. visina izvora 1232 m
Prosječni istjek Great Falls: 292 ft³/s
Pierre: 16 000 ft³/s
Sioux City: 36 830 ft³/s
Omaha: 39 100 ft³/s
Kansas City: 56 950 ft³/s
Boonville: 69 220 ft³/s
Hermann: 87 950 m³/s
Površina porječja 1 371 000[3] km²
Izvor 45°55'39'N 111°30'2'W[4]
Stjecište rijeka Madison, Jefferson i Gallatin, kraj grada Three Forks, Montana, SAD
Ušće 38°48'49'N 90°07'11'W[5]
Rijeka Mississippi, kraj St. Louisa, Missouri, SAD (Pritok druge rijeke)
Države Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države
Gradovi Great Falls (Montana)
Bismarck (Sjeverna Dakota)
Pierre (Južna Dakota)
Sioux City (Iowa)
Council Bluffs (Iowa)
Omaha, (Nebraska)
Saint Joseph (Missouri)
Kansas City (Kansas)
Kansas City (Missouri)
Jefferson City (Missouri)
Saint Charles (Missouri)
Slijev Atlantski slijev
Ulijeva se u Meksički Zaljev
Plovna od − do Brana Gavins Point - ušće

Missouri (također Missouri River) je rijeka u Sjevernoj Americi, pritoka rijeke Mississippi. S 3767 km dužine, ili više od 4000 km ako se računaju i pritoci, najduža rijeka u Sjedinjenim Državama[6] i zajedno s rijekom Mississippi četvrta najduža na svijetu.

Opis[uredi VE | uredi]

Porječje Missourija.

Missouri, čije porječje obuhvaća šestinu sjevernoameričkog kontinenta, nastaje u Stjenjaku spajanjem tri rijeke, Madison, Jefferson i Gallatin kraj grada Three Forks u američkoj saveznoj državi Montani. U gornjem toku isprva teče planinskim kanjonima te stvara brojne brzace i vodopade iskorištene za proizvodnju električne energije. Nizinski tok započinje kod grada Great Falls, nekada krajnje plovne granice rijeke. Brojne hidroelektrane i umjetna jezera obilježavaju nizinski tok kroz države Sjevernu i Južnu Dakotu (jezera Sakakawea, Sharpe, Fort Peck, Francis Case, Lewis and Clark, Oahe i brane Big Bend, Fort Peck, Fort Randall, Garrison, Oahe). Nadimak rijeke je "Big Muddy" (veliki blatnjavi) i također "Dark River" (tamna rijeka) radi velike količine mulja. Najprometniji je donji dio toka od Kansas Cityja do St. Louisa.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rijeka, po kojoj je nazvana i država Missouri, nazvana je po Siouan plemenu, čiji naziv, na jeziku Miami-Illinois, ouemessourita (wimihsoorita) znači "oni koji imaju izdubljene kanue".[7] Također je poznata po nazivima: Big River, Big Muddy, Emasulia sipiwi, Eomitai, Katapan Mene Shoska, Le Riviere des Missouri, Mini Sose, Missoury River, Ni-sho-dse, Nudarcha, Rio Misuri, Riviere de Pekitanoni, Riviere de Saint Philippe, Le Missouri, Le Riviere des Osages, Missures Flu, Miz-zou-rye River, Niutaci, Pekitanoui, River of the West, Yellow River.[8] Prvi Europljani koji su posjetili područje bili su francuski istraživači Louis Jolliet i Jacques Marquette u 17. stoljeću, te su rijeku nazvali Pekistanoui. Missouri je ostao neistražen dok Étienne de Veniard, Sieur de Bourgmont nije 1713. objavio "Exact Description of Louisiana, of Its Harbors, Lands and Rivers, and Names of the Indian Tribes That Occupy It, and the Commerce and Advantages to Be Derived Therefrom for the Establishment of a Colony" i iduće godine "The Route to Be Taken to Ascend the Missouri River".

Missouri kod Fort Abraham Lincoln, južno od Bismarcka, Sjeverna Dakota.

Bourgmont je prvi koristio naziv "Missouri" za rijeku, te je njegove podatke kartograf Guillaume Delisle koristio za prvu detaljnu kartu područja, koje je u 18. stoljeću bilo dio francuskog teritorija Louisiana. Španjolci su 1763. preuzeli kontrolu nad regijom po završetku francusko-indijanskog rata/sedmogodišnjeg rata. 1795. - 1797., značajna ekspedicija MacKay i Evans, rezultirala je detaljnom kartom gornjeg toka Missourija. 1800., Španjolska je vratila kontrolu nad područjem Francuskoj, koja je tri godine kasnije cijeli teritorij Lousiane, zajedno s rijekom Missouri prodala Sjedinjenim Državama za 15 milijuna američkih dolara. Tadašnji američki predsjednik Thomas Jefferson poslao je istraživače Meriwethera Lewisa i Williama Clarka da istraže rijeku i pronađu eventualni put za Tihi ocean. U 19. stoljeću Missouri je označavao Američku granicu, posebno južno od Kansas Cityja, te je bila jedno od ishodišta kolonizacije zapada.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Missouri (rijeka)