Peronospora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Peronospora (lat. Plasmopara viticola) je bolest vinove loze koju uzrokuje gljivica. Bolest je prenesena iz Sjeverne Amerike krajem 19. stoljeća i to podlogama koje su se koristile za razmnožavanje europske vrste loze (Vitis vinifera). Preduvjeti za ovu bolest, koji su najčešći sredinom svibnja su temperatura tla 8°C u trajanju od minimalno 24 sata, oborine i vlaga na listu u trajanju minimalno 4 do 6 sati, te listić promjera 5-10 cm. Peronospora napada sve organe vinove loze. Najkarakterističniji simptomi se javljaju na lišću, cvijetovima i grozdovima. Na lišću se pokazuju kao lako prozirne pjege, a u njima se s naličja za vlažnog vremena stvara bjeličasta paperjasta prevlaka. Na grozdovima se peronospora ispoljava od zametanja pa do šaranja bobica. Zaražene bobice prvo dobivaju plavičastu a zatim mrku boju, smežuravaju se i sasušuju[1].

U Europu je ova bolest prenesena iz Amerike oko 1874. godine, a Hrvatskoj je u nekim vinogorjima zapažena 1882. Jedna je od najštetnijih bolesti u vinogradarstvu čitavog svijeta. Svake godine, u našoj kao i u ostalim zemljama, nanosi osjetne gubitke, a u godinama peronospore može i pored primjene zaštitnih mjera upropastiti najveći dio berbe te ozbiljno iscrpiti lozu uslijed masovnog uništavanja lišća. Tretira se kemijskim sredstvima.

Peronospora je heterotrofni organizam i endoparazit tj. njezino se vegetativno tijelo (hife odnosno micelij) nalaze u unutrašnjosti lista, bobe i izboja. To jedna od najopasnijih bolesti vinove loze. Europska loza (Vitis vinifera), odnosno plemenita loza neće donijeti urod ako je ne zaštitimo od peronospore.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Peronospora, www.chromos-agro.hr, stranica više nije dostupna