Pušenje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Cigareta
Broj pušača u postotku po zemljama, muškarci
Broj pušača u postotku po zemljama, žene
Jedan od natpisa upozorenja na kutijama cigareta za hrvatsko tržište 2008. godine

Pušenje je način konzumiranja duhana uzimanog u obliku cigara (umotanih u duhanov list), cigareta (malenih cigara umotanih u papir), cigarilosa, i pomoću lule. Drugi oblik konzumacije duhana je žvakanje i šmrkanje. Kako duhan sadržava u sebi otrovne alkaloide, kao što je nikotin, a prilikom pušenja se stvara i katran, nerazrijeđeni beznikotinski kondenzat dima, pušenje je opasna navika za zdravlje ljudi jer štetno djeluje na krvožilni sustav i pluća.

U Hrvatskoj je zabranjena prodaja duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, no postoji mnogo slučajeva kada osnovnoškolci puše od svoje trinaeste godine, što je tada jako štetno za zdravlje, mnogo više nego za zdravlje odraslog čovjeka.

Povijest pušenja[uredi VE | uredi]

Pušenje je među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno i u prvom je redu imalo obredno značenje. Prvi podaci o pušenju zapisani su u dnevniku Kristofora Kolumba 6. studenoga 1492. godine gdje je opisano kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća te ga potom izdišu. Prvi pušači u Europi su Kolumbovi mornari, a Španjolci prvi Europljani koji 1595. godine uzgajaju duhan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Europu pod imenom Ťtobaccoť. U razdoblju od 1600. - 1700. godine,a donio ga je Kristofor Kolumbo. Pušenje se proširilo Europom.[1]

Posljedice pušenja na organizam[uredi VE | uredi]

Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.[2] Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču. [3] U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu. Pušenje je najveći uzrok prerane smrtnosti svih populacija u cijelom svijetu. Električne cigarete, kao revolucionaran proizvod koji se pojavio na tržištu, predstavljaju sigurnije alternative pušenju duhanskih cigareta za pušače koji nisu u stanju ili se ne žele odviknuti od dnevne doze nikotina. Sa raznolikom ponudom e-tekućina svih okusa i mirisa, električna cigareta predstavlja zdravu alternativu za prestanak pušenja. [4]

Pasivno pušenje[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pasivno pušenje

Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006. godine, među školskom djecom u dobi 13-15 godina, ukazuje na veliku izloženost djece pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3% učenika sadašnjih pušača izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima. Više od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da pušenje treba zabraniti na javnim mjestima. Izloženost pasivnom pušenju odražava ne samo proširenost navike u društvu (odrasloj, u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i svijest o pušenju kao društveno neprikladnom načinu ponašanja potpomognutu zakonskim odredbama o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima. [5]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]