Računalna memorija

Izvor: Wikipedija

Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa. Memorija je obično locirana u neposrednoj blizini procesora (CPU) i izrađene su većinom od namjenskih sklopova/cjelina izrađenih od silicija. Za dugotrajniju pohranu podataka koriste se masovna spremišta podataka gdje trenutno dominiraju tehnologije koje se oslanjaju na magnetska ili optička svojstva materijala. Razlika između RAM memorije i čvrstog diska (hard disk) je da podatci na čvrstom disku ostaju zapisani i nakon što se računalo ugasi. Sama RAM memorija služi kao dio iz kojeg CPU vuče podatke koje izvršava (jer RAM radi oko 1000 puta brže od čvrstih diskova).

Podjele memorija u odnosu na CPU[uredi | uredi kôd]

Povijest razvoja memorijskih sklopova[uredi | uredi kôd]

Tehnologije izrade memorijskih kola[uredi | uredi kôd]

Vrste memorijskih čipova[uredi | uredi kôd]

Specijalizirane sabirnice i tehnike[uredi | uredi kôd]

Sabirnice[uredi | uredi kôd]

  • DMA - Direct Memory Access - izravni pristup memoriji

Vrste dodatnih prijenosnih memorija[uredi | uredi kôd]

CD, DVD, diskete, USB prijenosni hard diskovi, USB flash memorije

Povezane stranice[uredi | uredi kôd]