Samanidsko Carstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Samanidsko Carstvo
Sāmāniyān (سامانیان)
Saffarids 900ad.jpg
819.999. Ghaznavid Empire 975 - 1187 (AD).PNG
 
KaraKhanidAD1000.png
Lokacija Samanidskog Carstva
Zemljovid Samanidskog Carstva
Glavni grad Balh, Buhara, Samarkand, Herat
Jezik/ci perzijski
Religija sunitski islam
Vlada Monarhija
Emir
 - 819.-855. Jahja ibn Asad (prvi)
 - 999. Abd al-Malik II. (zadnji)
Povijest Srednji vijek
 - Uspostavljena 819.
 - Ukinuta 999.

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. stoljeću. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na abasidski kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku državu Safarida, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidsko Carstvo. Samanidsko razdoblje ostalo je upamćeno prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.

Literatura[uredi VE | uredi]