Seusovo blago

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Seusovo blagoje poznata zbirka najljepšeg srebrnog posuđa (14 komada i jedan brončani kotao) Rimskog Carstva iz razdoblja kasne antike.[1] Ovo je blago iskopano je u okolici Barbarige na poluotoku Istri. Zaplijenjeno je u Švicarskoj 1981. godine. [1]

To je blago ilegalno izneseno iz Hrvatske.[1] Počinitelj nikad nije otkriven, a upućeni su potiho nagađali da su u to upletene osobe koje su obnašale visoke jugoslavenske državne, vojne i diplomatske dužnosti te djecu tih dužnosnika, koja su sudjelovala u iznošenju Seusova blaga iz Hrvatske.[1]

Afera je dosegla svjetske razmjere, a o njoj se govorilo i u Britanskom parlamentu.[1] Pravo na nj polagale su Hrvatska, Libanon (tvrdili su da je iz Tira i Sidona) i Mađarska. Njujorški je prizivni sud studenoga 1993. odbio njihova potraživanja te "nije našao razlog" da se blago makne iz trusta markiza Northamptona.[2]

Pitanje mjesta, arheološkog surječja i provenijencije nalaza tako nisu ostala riješena. Na postojanje ovog blaga pozornost je skrenula prodaja jednog komada iz ove zbirke 1980. kad su dvojica preprodavatelja iz Beča ponudili na prodaju u London. Ostali su komadi došli do tržišta, a vjeruje se da je cijelu zbirku otkupio Spencer Compton, 7. markiz od Northamptona.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

HKV Logo.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća. Vidi dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća.

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 HKV Reportaže: Gundulićeva, autor Ljubomir Škrinjar, objavljeno 5. veljače 2012.
  2. Republic of Croatia, et al. v. Trustee of the Marquess of Northampton 1987 Settlement, 203 A.D.2d 167, 610 N.Y.S.2d 263 (1994); Republic of Croatia, et al. v. Trustee of the Marquess of Northampton 1987 Settlement, 232 A.D.2d 616, 648 N.Y.S.2d 25 (1st Dep't 1996).)
  3. Antiques Trade Gazette, 30. rujna 2006.

Izgled posuđa[uredi VE | uredi]

Ovo posuđe ima osobine kao drugo posuđe iz doba Rimskog Carstva: majstori koji su izradili i ukrasili ovo srebrno posuđe, nisu potpisali svoja djela, nego su u njih ponekad urezali imena naručitelja tj. vlasnika, kao što je bio slučaj kod ovog blaga.

Masom i brojnošću ga je nadmašilo Akvilino srebro, no umjetničkom kvalitetom Seusovo je blago daleko ispred vinkovačkog nalaza.

Literatura[uredi VE | uredi]

Flego, Miroslav: Senzacionalno otkriće u Vinkovcima - Rimsko blago na restauraciju, Večernji list, br. 17334, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 22

Garmaz, Željko: Senzacija u Vinkovcima - Otkrili blago antičkih tajkuna, 24 sata, br. 2496, Zagreb, 29. ožujka 2012., str. 1-5

Garmaz, Željko: Vinkovačko srebro - Ukleto blago, 24 sata, br. 2497, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 1, 14-15

Schug-Wille, Christa: Bizant i njegov svijet, Rijeka, 1970., str. 22-23

Srebro antičkih Vinkovaca - Arheološki nalaz ostave blaga, Zagreb, 18. 5. - 10. 6. 2012., deplijan izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt


Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]