Solin (arheološka zona)

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "arheološki lokalitet".
(Primjeri uporabe predloška)

Arheološka zona Solina se prostire područjem grada Solina.[1]

Opis[uredi | uredi kôd]

Obuhvaća starovjekovne i srednjovjekovne građevine. Vrijeme nastanka starovjekovnih je 3. st. pr. Kr. Salona je smještena pored ušća rijeke Jadra (Solinske rike). Salona vrlo rano postaje uporište ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje emporij isejskih Grka,a pod rimskom vlašću uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iulia. Najstariji dio grada je Urbs Vetus ( terme, forum, kapitolij, kurija i teatar s hramom i trgom). Grad se širi na Urbs Occidentalis (zapadni grad s amfiteatrom iz 2. st.) i Urbs Orientalis (istočni grad s episkopalnim centarom). Manastirine su najvažniji lokalitet iz starokršćanskog razdoblja Salone s grobom sv.Dujma. Od srednjovjekovnih lokaliteta unutar arheološke zone Solina najvažniji su Gospin otok i utvrda Gradina.[1]

Zaštita[uredi | uredi kôd]

Pod oznakom Z-3936 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - kulturno-povijesna cjelina, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Arheološka zona Solina Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 5. lipnja 2020.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.