Srebrenka Sekulić-Gvozdanović
Srebrenka Sekulić-Gvozdanović (Sena Sekulić-Gvozdanović) (Banja Luka, BiH, 12. travnja 1916. – Zagreb, 27. studenoga 2002.), hrvatska arhitektica,[1] "prva dama hrvatske arhitekture"[2]
Rođena u Banjoj Luci. Studirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je doktorirala na temu Crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Na istom je fakultetu bila profesorica od 1970. do 1986. godine i dekanica. Bavila se tipologijom srednjovjekovnih urbanih cjelina,[1] pisala o Jurju Denzleru, Andri Mohorovičiću, Đurđici Cvitanović, Etienne-Louisu Boulleeu, Ivi Geršiću, Josipu Budaku. Objavljivala članke u Čovjek i prostor, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, Kaj, Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, Život umjetnosti.[3] Slovila je kao pionirka istraživanja baštine u kontinentalnoj Hrvatskoj i bila je vodeća znanstvenica na području povijesti hrvatske arhitekture.[2]
Bila je prva asistentica, docentica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu, prva dekanica, te profesor emeritus, to jest prva žena koja je bila znanstvenih zvanja na ovom fakultetu.[2]
Od 2000. godine članica HAZU.[1]
Dobitnica je najviših znanstvenih počasti. Ističu se nagrada Viktor Kovačić za životno djelo u arhitekturi, te nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.[2] Od 2005. njoj u čast održava se memorijalni dan Sene Sekulić-Gvozdanović.[2]
Djela[uredi | uredi kôd]
Istaknuti projekti:
- Muzej arheoloških spomenika u Splitu, s M. Kauzlarićem
- Obnova crkve u Franjevačkom samostanu u Gučoj Gori [4]
Knjige:[3]
- Povijest arhitekture 1, 1962.
- Povijest arhitekture 2, 1963.
- Crkve - tvrđave u Hrvatskoj, 1994.
- Wehrkirchen in Kroatien, 1994.
- Fortress Churches in Croatia, 1995.
- Žena u arhitekturi: tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture, 1998.
- Arhitekt Juraj Denzler, 2000.
- Islamski vrtovi i dvorovi, 2004.
- Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, 2007.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Proleksis, Sekulić-Gvozdanović, Srebrenka (Sena) (pristupljeno 9. lipnja 2015.
- ↑ a b c d e Muzej grada Pakraca 5. memorijalni dan Sene Sekulić Gvozdanović u Pakracu (pristupljeno 9. lipnja 2015.
- ↑ a b Katalog KGZ (pristupljeno 9. lipnja 2015.
- ↑ Valjan, str. 433. Pogreška u predlošku sfn: ne postoji izvor s oznakom: CITEREFValjan (pomoć)
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Valjan, Velimir. 2010. Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. Guča Gora, Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8