Prijeđi na sadržaj

Suradnik:Zvonimirsakic

Izvor: Wikipedija

Prijevoz opasnih tereta u pomorskom prometu

(Magistarski rad. Autor Zvonimir Šakić. Datum obrane 28.05.2008. na Pravnom fakultetu u Splitu.)

Pomorska trgovina ima veoma dugu tradiciju. U početku je to bio čamac na vesla koji je bio izduben u deblu drveta (razdoblje neolitika). Ovaj čamac je bio veliki napredak u razvoju plovidbe jer je od tog razdoblja čovjek mogao ploviti (i trgovati) po volji uz vjetar i niz vjetar, što sa splavi nije mogao. Pomorska trgovina se postepeno razvijala tako da u 12. stoljeću imamo trgovačke brodove na jedra dužine oko 30m (Bizantinski Karab) dok se u 19. stoljeću grade brodovi dužine i do 80m (kalifornijski kliperi). U današnje doba imamo brodove nosivosti i do 500 000 BT-a (preko 300m).

Gore spomenuti podaci idu u prilog činjenici da pomorska trgovina u današnje vrijeme (kao i u prošlosti) ima veliku ulogu u svjetskom gospodarstvu poradi činjenice da brodovi predstavljaju najprikladnije i gospodarski najisplativije prijevozno sredstvo. A kad je riječ o prijevozu opasnih tereta morem , možemo reći da se u današnje vrijeme više od polovice tereta koji se prevoze morem klasificiraju kao opasni tereti, što je dijametralno suprotno od 19. stoljeća (doba jedrenjaka) kada su se opasnim teretima smatrali rum i barut.

Opasan teret možemo definirati kao teret koji negativno utječe na sigurnost broda. Prijevoz opasnih tereta morem je povećan u posljednjih nekoliko desetljeća, što je posljedica ubrzanog tehnološkog razvoja i činjenice da pojedinih prirodnih sirovina nema u dovoljnim količinama te da se kao zamjena koriste sintetički materijali za čiju je proizvodnju nužna upotreba opasnih tvari koje se transportiraju u rasutom ili zapakiranom obliku. Također, sam ubrzani tehnološki razvoj je uzrok povećanju proizvodnje određenih vrsta opasnih tvari. Ako za primjer uzmemo kemikalije, vidljivo je da je u zadnjih 50-ak godina značajno povećan njihov broj a mnogostruko više je povećana njihova proizvodnja. Dalje, plinovi imaju daleko veću primjenu sada nego prije pola stoljeća, tako da se i njihova proizvodnja, ili bolje rečeno crpljenje, rapidno povećalo.

Povećani broj vrsta opasnih tvari i povećane količine koje se proizvode su uvjetovali posebne načine pakiranja tih tereta te gradnju specijaliziranih brodova za prijevoz pojedinih vrsta tereta (brodovi za prijevoz kemikalija, ukapljenih plinova, sirove nafte, rasutih tereta itd.) a sve s ciljem povećanja sigurnosti brodova, posade na brodovima i očuvanja morskog okoliša.

Kad govorimo o sigurnosti, možemo reći da su brodovi u prošlosti bili manji, nesigurniji, nesreće su bile uobičajena pojava dok su se pomorci smatrali avanturistima. Opasnim teretima, kojih je bilo malo, se nije pridavala posebna pažnja. A i povijest pomorstva, još od davnih vremena, nam ukazuje, da se potrebama za povećanom sigurnošću na moru pristupalo postepeno, nakon velikih incidenata i katastrofa, što je dovodilo do promjena ponašanja (individualnih i kolektivnih) onih subjekata koji su uključeni u pomorske aktivnosti. U današnje vrijeme imamo sofisticirane, kompjuterizirane i precizne navigacijske uređaje koji omogućavaju brodovima praktički sigurnu plovidbu, ali unatoč tome pitanje prijevoza opasnih tereta nije u svim zemljama riješeno na zadovoljavajući način. Da bi se opasni tereti prevozili na siguran način od proizvođača do potrošača bitno je pravilno postupanje, s gledišta sigurnosti, svih onih subjekata koji dolaze u neposredan doticaj s tim teretima. Budući da je pomorski prijevoz samo dio lanca u prijevozu opasnih tvari, ovdje posebno ističemo multimodalni prijevoz, odnosno nužnost usklađenosti postupanja s opasnih teretima u pomorskom, cestovnom, željezničkom i zračnom prijevozu te prijevozu unutrašnjim vodama.

Cilj ovog rada je da se na osnovi analiza postojećih propisa pruži cjeloviti pravni pregled sustava prijevoza opasnih tereta. Dakle, dati će se pregled razvoja propisa u prijevozu opasnih tvari morem u međunarodnom pravu, posebice onih koji se reflektiraju na današnje stanje. Zatim, izvršiti će se analiza propisa donesenih međunarodnim konvencijama koje se tiču prijevoza opasnih tereta morem u širem smislu, analiza poveznica između tih propisa, odnos općih i posebnih propisa, a posebno analiza područja u kojima je postojeći sustav propisa nejasan, dvojben i manjkav. Potom, dati će se prikaz svih propisa donesenih pod okriljem Međunarodne pomorske organizacije a koji su u neposrednoj vezi s prijevozom opasnih tereta morem. Nakon toga izvršiti će se analiza svih domaćih propisa koji reguliraju prijevoz opasnih tereta morem s posebnim naglaskom na implementiranost posebnih propisa donesenih pod okriljem Međunarodne pomorske organizacije u domaću legislativu. Na kraju će se dati usporedni prikaz propisa nacionalnih zakonodavstava u nekoliko država, ukazati će se na različitosti zakonskih rješenja pojedinih država te će se dati usporedba tih različitosti u odnosu na domaće propise. Na osnovu gore narečenog navesti će se prijedlog de lege ferenda.

Pragmatični cilj ovog istraživanja je stvoriti kvalitetan i cjelovit rad koji će biti koristan ne samo kao znanstveni doprinos, već i u pravnoj praksi svih onih subjekata koji sudjeluju u prijevozu opasnih tereta, od proizvođača do potrošača.

Materija prijevoza opasnih tereta u pomorskom prometu je veoma malo obrađivana u hrvatskoj literaturi. Dosadašnja provedena istraživanja su, u pravilu, bila jednostrana budući da obrađuju samo pojedinačne aspekte ove složene problematike tako da za navedenim istraživanjem postoji znanstvena i praktična potreba.

Metodika istraživanja se zasniva na proučavanju zakonskih propisa i analiziranju međusobnog odnosa različitih propisa uz korištenje standardnih metoda pravnog tumačenja. Da bi se ostvarili ciljevi istraživanja koji su ključni dio ovog rada najopširnije će se izvršiti analiza pribavljene domaće i inozemne literature koja tretira probleme prijevoza opasnih tereta morem. Sukladno predmetu istraživanja i definiranim ciljevima proizlazi i primjena odgovarajućih metoda rada, kao što su: metoda analize, metoda sinteze, metoda dedukcije i metoda komparacije. Podaci potrebni za provedbu istraživanja prikupljati će se iz literature domaćih i stranih autora, domaćih i stranih zakona, međunarodnih konvencija, međunarodnih kodeksa donesenih u okviru međunarodne pomorske organizacije te sa interneta.

Za očekivati je da će znanstveni doprinos ovoga rada biti znatan. Na jednom će se mjestu znanstveno i detaljno analizirati pravna problematika prijevoza opasnih tereta morem, te će po prvi put biti detaljno obrađena većina međunarodnih kodeksa koji se odnose na prijevoz opasnih tereta morem. Dalje, dati će se komparativni prikaz pravnih režima i predložiti rješenja za problematiku koja nije dovoljno razjašnjena te će se nastojati otkloniti sve dvojbe koje koče daljnji razvoj ove grane pomorskog prometa.