Svračci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Svračci
Južni sivi svračak, Lanius meridionalis
Južni sivi svračak, Lanius meridionalis
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Passeriformes
Porodica: Laniidae
Rafinesque, 1815.
Područje života
Rodovi

Lanius Linnaeus, 1758
Eurocephalus A. Smith, 1836
Corvinella Lesson, 1831
Urolestes Cabanis, 1850

Svračci (lat. Laniidae) su porodica ptica reda Passeriformes. Sastoji se od 33 vrste unutar 4 roda. Latinski naziv porodice a i najvećeg roda Lanius potiče od latinskog naziva za riječ mesar.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Većina svračaka nastanjuje Euroaziju i Afriku, sa samo dvije vrste koje žive u Sjevernoj Americi (svračak rašljar i veliki svračak). Ne nastanjuju Južnu Ameriku i Australiju, iako jedna vrsta dopire i do Nove Gvineje. Postoje velike razlike u rasprostranjenosti kod svračaka: veliki svračak nastanjuje cijelu sjevernu polutku dok je Newtonov svračak ograničen na otok São Tomé.

Nastanjuju otvorena staništa, posebno stepe i savanu. Nekoliko vrsta živi u šumama. Neke se ljeti razmnožavaju na sjeveru i zimi se sele na jug.

Jedina ugrožena vrsta je Newtonov svračak koji je kritično ugrožen.

Opis[uredi VE | uredi]

Svračci imaju snažan, više ili manje oštar kljun koji nalikuje onom kod ptica grabljivica. To su ptice srednje veličine od 15 do 30 cm duge i 20-100 g teške. Noge i stopala su snažne, a pandže su im oštre. Dosta vrsta ima dug rep, a kod vrste Corvinella melanoleuca može biti dug do 30 cm. Perje je obično crno, bijelo, sivo i smeđe, ali ima vrsta sa upadljivim bojama. Mužjaci i ženke su slični ili skoro slični jedni drugima osim kod vrlo malog broja vrsta.

Ishrana svračaka se sastoji uglavnom od kukaca i drugih beskralježnjaka, a neke vrste jedu i malene kralježnjake. Poznati su po svojoj navici nabadanja plijena na trnje ili bodljikavu žicu. Hranu često ostavljaju nepojedenu na trnju i tako stvaraju svoju zimnicu i tu hranu pojedu kada dođe razdoblje u kojem je nema dovoljno. Veće vrste nabadaju kralježnjake i komadaju ih kljunom jer ih ne mogu pridržavati pandžama (za razliku od ptica grabljivica). Zabilježeno je i da svračak rašljar nejestive skakavce nabada na trnje i ostavih ih nabodene nekoliko dana dok nivo otrova u njihovim tijelima ne opadne.

Oglašavaju se ćurlikanjem uz dosta mimikrije i promuklim i neskladnim kliktajima.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Svračci su uglavnom monogamni, iako je monogamija zabilježena kod nekih vrsta. Kooperativno razmnožavanje, gdje mlađe ptice pomažu roditeljima u podizanje sljedećeg legla, je zabilježeno kod vrsta rodova Eurocephalus i Corvinella, kao i kod jedne vrste roda Lanius. Mužjaci privlače ženke na svoj teritorij dobro opskrbljenim zimnicama. Tokom udvaranja mužjak izvodi ples i hrani ženku. Par gradi gnijezdo na drvetu ili žbunu. Ženka nese 4-7 jaja sa raznim smeđim šarama. Inkubacja traje 12-15 dana, a ptići u gnijezdu ostaju 12-20 dana.

Rodovi i vrste[uredi VE | uredi]

Rod Lanius

Rod Corvinella

Rod Eurocephalus

Rod Urolestes

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: svračci
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: svračcima