Tetrijebi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tetrijebi
Gušati tetrijeb Centrocercus urophasianus
Gušati tetrijeb Centrocercus urophasianus
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Podrazred: Neornithes
Infrarazred: Galloanserae
Red: Galliformes
Porodica: Phasianidae
Potporodica: Tetraoninae
Vigors, 1825.
Područje života
Rodovi

u tekstu

Tetrijebi (Tetraoninae) su potporodica u porodici fazanki i karakteristični su za sjever. Pretpostavlja se da vode porijeklo iz sjevernih geografskih širina, a većina današnjih tetrijeba živi u šumama na sjeveru i u arktičkim tundrama u kojima čine veći dio organske mase kralježnjaka ekosustava. Nijhova brojnost i veličina čine ih važnim izvorom hrane za mesojede poput riseva, kuna, lisica i ptica grabljivica.

Ova potporodica ptica porodice fazanki (Phasianidae), reda kokoški (Galliformes) sastoji se od deset rodova [1]:

Bonasa
Centrocercus
Dendragapus
Lagopus
Lyrurus
Tetrao
Tympanuchus

Građa[uredi VE | uredi]

Po obliku tijela, tetrijebi su tipičan primjer reda Galliformes. Oni podsjećaju na koke i jarebice. Najmanja je bjelorepa sniježnica teška oko 300 g, a najveći je mužjak velikog tetrijeba, težak i do 6,5 kg. Imaju perje na stopalima i na pisku, ali nemaju mamuze.[2] Hrane se niskoenergičnom ali obilnom zimskom hranom, te zato imaju velike voljke i želudce u kojima mogu držati velike količine hrane. Uzimaju krupan pijesak da bi olakšali varenje hrane. Tanko crijevo je dugačko sa dobro razvijenim slijepim crijevima. Polovi se veoma razlikuju po izgledu. Mužjaci imaju izraženije perje i ponekada su i dvaput veći od ženki koje imaju boju prilagođenu okolini. Sezonsko perje se vidi samo kod sniježnica koje su zimi bijele. Izuzetak je crvena sniježnica, britanska podvrsta sjeverne sniježnice, koja nema sezonsko perje.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Tetrijebi žive u umjerenim, sjevernim i arktičkim biogeografskim zonama sjeverne hemisfere i koriste širok opseg prirodnih staništa sjevernog Poluarktika. Neke vrste iz ove porodice su prilagođene alpskoj i arktičkoj tundri (rod Lagopus), otvorenim travnjacima sjevernoameričkih prerija (Centrocercus, Tympanuchus), i raznim vrstama i starosnim stadijumima šuma, od mladih, novorastućih, do gustih listopadnih i otvorenih, starih zimzelenih šuma (Tetrao, Bonasa, Dendragapus). Hibridi su česti, ali obično su neplodni. Sve vrste pokazuju neka pomjeranja između ljetnih i zimskih staništa.

Tetrijebi i ljudi[uredi VE | uredi]

Ljudi su dugo cijenili tetrijebe zbog njihovog mesa. Svake godine se ubije na milijune ptica zbog hrane ili sporta. U mnogim sjevernim kulturama, lov na tetrijeba igra važnu ulogu u opstanku lokalnih zajednica, a tetrijebi su postali simbol regionalnog folklora. Repno perje malog tetrijeba krasi škotsku kapicu i šešire alpskih seljaka. Razmetanje crnih tetrijba oponaša se u tradicionalnim igrama u Alpima, dok neka plemena američkih urođenika imitiraju razmetanje prerijskog tetrijeba.

Vrste[uredi VE | uredi]

Rod Dendragapus

Dendragapus obscurus


Rod Lagopus

Lagopus mutus


Rod Tetrao

Tetrao tetrix


Rod Bonasa

Bonasa umbellus


Rod Centrocercus


Rod Tympanuchus

Tympanuchus cupido attwateri


Rod Lyrurus

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Subfamily Tetraoninae
  2. Storch, Ilse; Bendell, J. F. (2003). “Grouse”, Perrins, Christopher The Firefly Encyclopedia of Birds, str. 184–187, Firefly Books. ISBN 1-55297-777-3

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: tetrijebi
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: tetrijebima