Toplinski udar

Izvor: Wikipedija
Ovaj članak ne udovoljava stilskim odrednicama za područje medicine.
Pomoć potražite pri Wikiprojektu medicina. Molimo ne uklanjati ovu poruku prije nego se članak ispravi.

Toplinski udar ili omarica vrlo je sličan sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica izravnog izlaganja suncu. Toplinski udar može se dogoditi radnicima u pekarnici ili u industriji kraj visokih peći - kao i neopreznom vozaču koji sjedne u pregrijan auto, kamperu koji spava u loše postavljenom šatoru ili mornaru kraj pregrijanog brodskog motora.

Toplinski udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je vlaga u zraku visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare - jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Prije toplinskog udara, mogu se pojaviti svi prije opisani simptomi toplotne malaksalosti i grčeva - vrtoglavica, žeđ, slabost i malaksalost. Unesrećeni se prestane znojiti zbog dehidracije, te osjeća jaku glavobolju, vrtoglavicu, pulsiranje u grudima i ušima i pretjeranu vrućinu.

Toplinski udar nastupa naglo i bez najave - iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka. Koža unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka termoregulacije organizma - a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog - stoga je neophodna intervencija liječnika.

U slučaju toplinskog udara, kao i kod sunčanice, morate intervenirati! Unesrećenom ćete pomoći rashlađivanjem tijela.

Unesrećenog treba postaviti u hladovinu (izvući iz automobila ili iz potpalublja broda), skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć. Onesvještenog postavite u bočni položaj i provjeravajte bilo i disanje - u najtežim slučajevima može biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.

Za vrijeme toplinskog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu - pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature.

Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, dajte mu hladne napitke - a nakon toga se obavezno posavjetujte s liječnikom.

Toplinski udar, kao i sunčanica, mogu se spriječiti odjevanjem koje je primjereno klimatskim uvjetima - glavu treba zaštititi prozračnom kapom ili šeširom, a tijelo laganom i prozračnom odjećom.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Tekst je preuzet sa Obiteljskog foruma Mama-mamiArhivirana inačica izvorne stranice od 25. kolovoza 2005. (Wayback Machine). Originalni članak možete pročitati ovdjeArhivirana inačica izvorne stranice od 22. lipnja 2005. (Wayback Machine).

    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!