Trojanski konj (softver)

Izvor: Wikipedija

Trojanski konj ili kraće trojanac je računalni program koji se pretvara da izgleda kao i svaki drugi korisnički program. Međutim, jednom kada se pokrene otkriva svoje pravo lice i počinje izvršavati svoju (obično) štetnu zadaću (npr. formatiranje cijelog diska).

Većina trojanaca ima nazive vrlo slične ili uobičajenim korisničkim programima (npr. Startme.exe) ili posebno primamljivim aplikacijama. Za razliku od virusa i crva, trojanski konj ne može sam sebe umnožavati.

Naziv trojanski konj nastao je po poznatoj priči o osvajanju grada Troje zloupotrebom povjerenja. Na sličan se način virtualni trojanski konj može predstaviti kao igra ili zanimljiv sadržaj koji se šalje u e-mail poruci. Kada se pokrene, na računalo se npr. instalira aplikacija za udaljenu kontrolu.

Osim u e-mail porukama, trojanski konji mogu se pojaviti u obliku datoteka na webu ili mrežama za razmjenu datoteka (P2P programi - Kazaa, WinMX, Limewire itd.). Mogućnosti su neograničene jer je metoda širenja korisnikovo povjerenje. Jedan od "simptoma" koji pokazuje računalo na kojem se nalazi trojanski konj je pokušaj podizanja servera na korisnikovom računalu koji očekuje naređenja autora. Uz instaliran i aktivan osobni vatrozid, ovaj pokušaj bit će evidentiran i moguće ga je zaustaviti.

[uredi] Vrste trojanskih konja

• Dropper - služi za naseljavanje pravog računalnog virusa u napadnuto računalo. Dropper igra ulogu žrtve, namjerno omogućujući virusu da se naseli u računalo.

• „Stražnja vrata“ (backdoor) – naziv za različite postupke ili programe koji omogućuju drugom korisniku da se služi žrtvinim računalom dok je spojena na Internet, a da ona to ne zna. Općenito, „stražnja vrata“ iskorištavaju sigurnosne propuste („rupe“) u računalnom sustavu. Nerijetko se trojanac i backdoor koriste zajedno: žrtva pokrene program za koji misli da je koristan (npr. download manager ili igra) i dok ga koristi, trojanac ubaci backdoor u računalo.