Tukulja
|
|
|
|---|---|
  Tukulja
|
|
| Regija | Središnja Mađarska |
| Županija | Peštanska |
| Najbliži (veći) grad | Kovin |
| Površina | 38,49 km² |
| Zemljopisne koordinate | 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°EKoordinate: 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 10.164 |
| Pošta | 2316 |
| Pozivni broj | 24 |
| Službena stranica | http://www.tokol.hu |
 |
|
Tukulja [1](mađ. Tököl, nje. Tekele) je grad u Mađarskoj.
Sadržaj |
Upravna organizacija[uredi]
Nalazi se u Peštanskoj županiji, u kovinskom kotaru.
Zemljopis[uredi]
Nalazi se na 47°19' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, na Čepeljskom otoku na rijeci Dunavu.
Površine je 38,49 km²,
Povijest[uredi]
U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280..
Jedno vrijeme je bila kraljevskim posjedom, a onda ju je kralj Ladislav IV. dao opaticama sa Zečjeg otoka (današnji Margitin otok). Od 15. stoljeća je opet u kraljevom posjedu. Bila je važnim trgovištem, gdje je bilo mnoštvo obrtnika.
Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.
Oslobođenjem od Turaka novi gospodar postaje Eugen Savojski koji je vodio takvu useljeničku politiku koja je osiguravala povoljne uvjete za rimokatoličke doseljenike (Hrvate i Nijemce), od kojih i potječu današnje manjine Hrvata i Nijemaca. U to vrijeme su Hrvati činili većinu stanovništva koji su se uspjeli oduprijeti vanjskim utjecajima te očuvati svoje običaje, što je s druge strane pridonijelo njihovoj odvojenosti od susjednih naseljenih mjesta [2].
Glavne gospodarske grane su bile ratarstvo, stočarstvo i mljekarstvo.
Stanovnici[uredi]
U gradu živi 9337 stanovnika.
Stanovnici su Mađari, a od manjina Hrvati i Nijemci, koji imaju svoje manjinske samouprave. Hrvatska manjina pored samouprave je u u Tukulji imala i svoj učenički dom [1], a danas još djeluje mjesni KUD, orkestar "Kolo", Racki muški zbor i klub "Prelo". Višestoljetni boravak Hrvata u ovim krajevima je ostavio i brojne mikrotoponime [2]
Tukuljski Hrvati (Tukuljci) su se nekada nazivali Bunjevcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac [3].
Govor tukuljskih Hrvata je izmiješani novoštokavski ikavski i novoštokavski (i)jekavski dijalekt hrvatskog jezika [4].
Poznate osobe[uredi]
- Tadija Bošnjaković, predavač filozofije na podunavskim učilištima
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatski glasnik br.44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata
(PDF) - ↑ 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br.3/2005 Razgovor (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
- ↑ Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.
Vanjske poveznice[uredi]
- (mađ.) Plan ulica
