Tukulja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tukulja
Tukulja na karti Mađarska
Tukulja
Tukulja
Tukulja na zemljovidu Mađarske
Regija Središnja Mađarska
Županija Peštanska
Najbliži (veći) grad Kovin
Površina 38,49 km2
Zemljopisne koordinate 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E / 47.3171; 18.9672Koordinate: 47°19′02″N 18°58′02″E / 47.3171°N 18.9672°E / 47.3171; 18.9672
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 10.164
Pošta 2316
Pozivni broj 24
Službena stranica http://www.tokol.hu
Tököl légifotó.jpg
Zračna snimka

Tukulja [1](mađ. Tököl, nje. Tekele) je grad u Mađarskoj.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Nalazi se u Peštanskoj županiji, u kovinskom kotaru.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 47°19' sjeverne zemljopisne širine i 18°58' istočne zemljopisne dužine, na Čepeljskom otoku na rijeci Dunavu.

Površine je 38,49 km²,

Povijest[uredi VE | uredi]

U povijesnim ispravama se prvi put spominje 1280..

Jedno vrijeme je bila kraljevskim posjedom, a onda ju je kralj Ladislav IV. dao opaticama sa Zečjeg otoka (današnji Margitin otok). Od 15. stoljeća je opet u kraljevom posjedu. Bila je važnim trgovištem, gdje je bilo mnoštvo obrtnika.

Turska osvajanja nisu zaobišla ni ovaj kraj, pa je tako i Tukulja pala pod tursku vlast.

Oslobođenjem od Turaka novi gospodar postaje Eugen Savojski koji je vodio takvu useljeničku politiku koja je osiguravala povoljne uvjete za rimokatoličke doseljenike (Hrvate i Nijemce), od kojih i potječu današnje manjine Hrvata i Nijemaca. U to vrijeme su Hrvati činili većinu stanovništva koji su se uspjeli oduprijeti vanjskim utjecajima te očuvati svoje običaje, što je s druge strane pridonijelo njihovoj odvojenosti od susjednih naseljenih mjesta [2].

Glavne gospodarske grane su bile ratarstvo, stočarstvo i mljekarstvo.

Stanovnici[uredi VE | uredi]

U gradu živi 9337 stanovnika.

Stanovnici su Mađari, a od manjina Hrvati i Nijemci, koji imaju svoje manjinske samouprave. Hrvatska manjina pored samouprave je u u Tukulji imala i svoj učenički dom [1], a danas još djeluje mjesni KUD, orkestar "Kolo", Racki muški zbor i klub "Prelo". Višestoljetni boravak Hrvata u ovim krajevima je ostavio i brojne mikrotoponime [2]

Tukuljski Hrvati (Tukuljci) su se nekada nazivali Bunjevcima, ali su vremenom prihvatili ime Rac [3].

Govor tukuljskih Hrvata je izmiješani novoštokavski ikavski i novoštokavski (i)jekavski dijalekt hrvatskog jezika [4].

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik br.44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata Page white acrobat.png(PDF)
  2. 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br.3/2005 Razgovor Page white acrobat.png(PDF)
  3. Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
  4. Glas Dalmacije Zadar: Profesor Lisac o govorima Dalmatinske zagore, 6. ožujka 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]