Umjetni jezici
Izvor: Wikipedija
Umjetni jezici su jezici čija su gramatička obilježja svjesno planirana, umjesto da su stvorena prirodnim putem. Neki od razloga za stvaranje umjetnog jezika su lakša komunikacija između ljudi različitih materinskih jezika, lingvističko eksperimentiranje, fikcija ili zabava.
[uredi] Vrste
Umjetni jezici mogu biti a priori ili a posteriori. Gramatika ili rječnik a priori jezika je stvoren iz autorove mašte, a obilježja a posteriori jezika dolaze iz prirodnih jezika. Umjetni se jezici mogu podijeliti i na:
- Logičke ili eksperimentalne jezike - stvoreni su radi eksperimentiranja u logici ili lingvistici
- Pomoćne jezike - oni su stvoreni radi međunarodne komunikacije (najpoznatiji je esperanto)
- umjetničke jezike - stvoreni su radi estetike, zabave, fiktivnog djela ili humora
[uredi] Vidi još
Nedovršeni članak Umjetni jezici koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
