Umjetni jezici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Umjetni jezici su jezici čija su gramatička obilježja svjesno planirana, umjesto da su stvorena prirodnim putem. Neki od razloga za stvaranje umjetnog jezika su lakša komunikacija između ljudi različitih materinskih jezika, lingvističko eksperimentiranje, fikcija ili zabava.

Vrste[uredi VE | uredi]

Umjetni jezici mogu biti a priori ili a posteriori. Gramatika ili rječnik a priori jezika je stvoren iz autorove mašte, a obilježja a posteriori jezika dolaze iz prirodnih jezika. Umjetni se jezici mogu podijeliti i na:

Umjetni jezici[uredi VE | uredi]

Afrihili [afh], blissymbols [zbl, ] brithenig [bzt], dutton world speedwords [dws], esperanto [epo], europanto [eur], ido [ido], interglossa [igs], interlingua [ina], klingonski [tlh], kotava [avk], lingua franca nova [lfn], lojban [jbo], láadan [ldn], Medefaidrin [1eo], neo [00s], novial [nov],occidental [occ] (estonija), quenya ili high elven [qya], romanova [rmv], sindarin [sjn] i volapük [vol][1].

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ethnologue (16th)