Vojvodina Parma

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vojvodina Parma i Piacenza (crveno) u kontekstu Italije u kasnom 18. stoljeću.

Vojvodina Parma stvorena je 1545. godine od dijelova Vojvodine Milana južno od rijeke Po kao leno nezakonita sina pape Pavla III. Piera Luigija Farnesea sa središtem u gradu Parmi.

Godine 1556. drugi vojvoda Ottavio Farnese dobio je grad Piacenzu, postavši tako i vojvoda Piacenze, pa je otada država nazivana Vojvodine Parma i Piacenza.

Obitelj Farnese nastavila je vladati sve do svojega nestanka 1731. godine kada je vojvodinu naslijedio mladi sin kralja Španjolske don Karlo čija je majka Elizabeta Farnese bila nasljednica Farnesea. On je vladao do kraja Rata za poljsku baštinu 1735. kada je Parma prepuštena cesaru Karlu VI. u zamjenu za Dvije Sicilije.

Habsburgovci su vladali samo do sklapanja Aachenskog mira 1748. kada je prepuštena Bourboncima u osobi don Filipa, mlađega brata don Karla, koji je također stekao malenu Vojvodinu Guastallu. Kao vojvoda Filip, postao je osnivač kuće Bourbona-Parme s vlašću nad Vojvodinama Parmom, Piacenzom i Guastallom.

Više informacija[uredi VE | uredi]