Habsburg

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Sadržaj

[uredi] Povijest

Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278–1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273–1291., 1298–1308., 1438–1740., i 1745–1806.).

Zastava Habsburške Monarhije; koristila se i kao zastava Austrijskog Carstva sve do Nagodbe 1867.

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516–1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.

Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo), dok su austrijski Habsburgovci izumrli 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo je nestalo 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i DonjeŠleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Austrijsko Carstvo je nakon sporazuma s Mađarima, 1867. godine preustrojeno u dvojnu monarhiju pod imenom Austro-Ugarska. Habsburgovci su odstupili s vlasti 1918. godine, nakon poraza u 1. svjetskom ratu.

Današnji glavar obitelji Habsburg je Otto von Habsburg, najstariji sin cara Karla.

[uredi] Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg

[uredi] Carevi Svetog Rimskog Carstva

[uredi] Kuća Habsburg

Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.

[uredi] Kuća Habsburg-Lothringen

[uredi] Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen

[uredi] Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi

[uredi] Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg

[uredi] Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg

[uredi] Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen

[uredi] Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen

[uredi] Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen

[uredi] Vladar Meksika iz kuće Habsburg-Lothringen

[uredi] Vidi još

[uredi] Vanjske poveznice


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Habsburg"