Volos

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Volos
Βόλος
Volos
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Tesalija
Prefektura Magnezija
Stanovništvo 82.439 (2001)
Površina 27.678 km²
Gustoća stanovništva 1507/km²
Visina 5 m
Koordinate 39°22′N 22°56′E / 39.367°N 22.933°E / 39.367; 22.933Koordinate: 39°22′N 22°56′E / 39.367°N 22.933°E / 39.367; 22.933
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 38x xx
Pozivni broj 24210
Registarska oznaka ΒΟ
Gradonačelnik Alexandros Voulgaris
Službena stranica www.volos-city.gr
Karta
Volos na karti Grčka
Volos
Volos

Položaj grada na karti Grčke


Volos (grčki: Βόλος) je lučki grad, smješten u sredini Grčke, udaljen oko 326 km sjeverno od Atena i 215 km južno od Soluna.

Grad je sjedište prefekture Magnezija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Za antičkih vremena[uredi VE | uredi]

Današnji grad Volos, smješten je na ozemlju u kojem su antici bila čak tri poznata naselja; Demetrias, Pagasa i Jolk. Demetrias je osnovao Demetrije I. Poliorket, kralj Makedonije. Jolk, ili Jolkos, bio je dom mitološkog junaka Jazona, koji je bio vođa Argonauta .

Zapadno od grada Volosa nalazi se ostatci neolitskog naselja Dimini, sa ostatcima akropole, zidina, i dvaju grobnica, datiranih u 4000-1200 pr. Kr., iz takozvane kulture Sesklo. Ostatci akropole su najstariji u cijeloj Grčkoj (datirani su u 6000 pr. Kr.), na nalazištu su vidljivi temelji palača i zgrada iz neolita.

U vrijeme Bizanta[uredi VE | uredi]

Po bizantskim povjesničarima, Volos se u XIX st. zvao, Golos.

Većina stručnjaka drži da je to ime izvedenica od strarijeg imena Jolkos, da je od tog nastao Golkos pa Golos, te zatim Volos. Ima međutim i onih koji misle da je ime došlo od Folos, koji je po legendama bio srednjovjekovni feudalni veleposjednik iz ovog kraja.

Grad Volos u novoj eri[uredi VE | uredi]

Volos je novi grad, njegov rast počeo je tek početkom XIX st., kad se iz malog turskog sela preobrazio u grad.

Još 1858. god. naselje je imalo samo 80 kuća, poredanih uz obalu.

Nakon priključenja grada Grčkoj 1881., grad je imao svega 4 900 stanovnika, ali je u slijedećim dekadama počeo ubrzano rasti kao trgovačko obrtničko središte tog dijela Grčke. Od 1920. grad je naglo porastao zbog velikog broja novih stanovnika, - izbjeglica nakon Grčko-Turskog rata koji su dolazili iz Male Azije, Ponta, Kapadocije i Istočne Tračke.

Zbog toga je grad naglo narastao, 1920. brojao je 30 046 stanovnika, ali je već 1928. godine imao već 47 892.

Grad je osjetno ojačao nakon proširenja luke, izgradnje velikih industrijskih postrojenja teške industrije i razvojem turizma. Volos je sjedište rivijere Magnezija i odredišna luka za otoke Sjevernih Sporada. Blizu grada nalazi se planina Pelion, dom kentaura Hirona, - danas je to značajno turističko odredište.

Volos je bio jedan od centara borbe za narodni grčki jezik - Katarevusa i to u vremenu kad je on bio zabranjen, na početku XX st., lider tog pokreta bio je Delmouzos.

Panoramski pogled na Volos iz 2004.godine

Zemljopisne karakteristike[uredi VE | uredi]

Volos se nalazi u vrhu Pagazetičkog zaljeva, iznad grada diže se planina Pelion. Kroz grad prolaze tri planinske riječice: Anavros, Krausidonas i Xirias (sve tri sa izvorima na planini Pelion 1651 m.)

Zapadno od grada u okrugu Neapoli, nalazi se močvara Bourboulithra, koja je od velike važnosti za biološku raznolikost čitavog kraja, i kojoj se u novije vrijeme daje dužna pažnja u cilju njene zaštite, i zaštite njezina ekosustava.

Prirodne katastrofe[uredi VE | uredi]

Kako se čitava Grčka nalazi na trusnom području, ni Volos nije prošao bez oštećenja. Najpoznatiji i najrazorniji potresi desili su se između 1954.-1955., kada je porušen gotovo cijeli grad i sve njegove povijesne neoklasične građevine. Ono što nije uništio potres, dokrajčila je katastrofalna poplava te iste godine. Grad je pogodila još jedna katastrofalna poplava 10. listopada 2006., tad se srušio i željeznički most na pruzi Volos - Larisa.

Arhitektura grada[uredi VE | uredi]

Volos je kao novi grad, vrlo pomno planiran još iz 1882., tako da ima vrlo pravilan raspored ulica, trgova i parkova. Po nekim je najljepše planiran i izvedeni Grčki grad.

Rast stanovništva[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo Promjene Šire gradsko stanovništvo
1981 71,378 - 103,000
1991 77,192 +5,814/+8.14% 120,000
2001 82,439 +5,247/+6.79% 150,000

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Volos je jedan od najjačih industrijskih centara Grčke. Ima osobito dobro razvijanu tešku industriju; čeličane (SIDENOR i Hellenic Steel industry, Ελληνική Χαλυβουργία) i cementaru AGET - Hraklis, jednu od najvećih na svijetu koja proizvodi više od 7.000.000 tn.[1]) Velliki značaj ima i luka, koja je treća po značaju u Grčkoj.

Strani konzulati[uredi VE | uredi]

Obzirom na značaj Volosa kao sjedišta, gospodarstva, financija, transporta i administrativnog sjedišta tog dijela Tesalije i Grčke, u gradu djeluju slijedeći konzulati;

Kultura[uredi VE | uredi]

Poznati sugrađani[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Profesionalni klubovi[uredi VE | uredi]

Atrakcije u gradu i oko njega[uredi VE | uredi]

Muzeji i galerije[uredi VE | uredi]

Pogled sa mora na luku Volos

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Pored grada Volosa, nalazi se međunarodna zračna luka (International Airport of Central Greece, Nea Anchialos) sa dobrim vezama prema važnijim europskim destinacijama. Pomorska luka Volos, povezuje trajektima obližnje otoke Sporade.

Auto ceste[uredi VE | uredi]

Volos je povezan sa autocestom E75 sa sjevernom i južnom Grčkom. Iz grada vodi i magistrala E65 za zapadnu Grčku (za luku Igumenica, koja bi trebala postati autocesta punog profila do 2012.

Željeznica[uredi VE | uredi]

Željeznička stanica Volos

Željezničku stanicu Volos, podigao je talijanski graditelj Evaristo De Chirico, odmah po oslobođenju centralne Grčke 1884. godine. Danas taj dio stanice služi kao sjedište uprave lokalne željeznice Tesalije.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]