Zádor (Sigetska mikroregija, Mađarska)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zádor je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 15,22 km četvorna.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na uz županijsku granicu sa Šomođskom županijom, na 45° 58' sjeverne zemljopisne širine i 17° 39' 55" istočne zemljopisne dužine. Dombol je 2 km zapadno, Potonja je 2,5 km južno, Surinj je 1,5 km istočno, Ujfaluba je 3 km istočno, Dekla je 4 km jugoistočno, Meljek je 3 km sjeveroistočno, Daranj je 4,5 km sjeverozapadno, 5,5 km sjeverno-sjeverozapadno je Išvandin, a 4 km sjeverno su Kisdobsza i Dopsa.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Sigetskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7976.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zádor se 1332. spominje u diplomi pod imenom Zadur. Pripadao je arhiđakonu. néven. Ekkor a szigetvári főesperességhez tartozott.

Češki husiti su se 1460. doselili u selo.

Za vrijeme turskih osvajanja nije opustjeo. Crkve su ostale sačuvane. U to vrijeme su pripadali obiteljima Sáfrán i Csi. Kamen od ovih crkava nije završio u sigetskoj utvrdi.

Krajem 16. stoljeća je pripadao Jánosima, a u 18. stoljeću obitelji Batthyány.

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj 1910. u Zádoru je živjelo 603 stanovnika, od čega su 600 bili Mađari. 188 su bili rimokatolici, a 413 reformiranih kršćana.

Promet[uredi VE | uredi]

Nalazi se sa južne strane željezničke prometnice Barča-Viljan. U selu je i željeznička postaja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zádor ima 394 stanovnika (2001.). Većina su Mađari. Roma, koji u selu imaju manjinsku samoupravu ima oko 11%. Hrvata je 1,8%. Neizjašnjeno je 5%. Rimokatolici čine skoro 2/3, a kalvinisti preko petine.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]