Zelena salata

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zelena salata
Zelena salata (Lactuca sativa)
Zelena salata (Lactuca sativa)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Lactuca
Vrsta: L. sativa
Dvojno ime
Lactuca sativa
L.
Područje života

Zelena salata (lat. Lactuca sativa) jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka iz porodice glavočika. Najčešće se uzgaja kao lisnato povrće. U mnogim zemljama, obično se jede sirova u salatama, sendvičima te u drugim jelima.

Izgled i uzgoj[uredi VE | uredi]

Zelena salata raste u glavicama. Kada se koristi za jelo, bere se prije cvijetanja i plodonošenja. Uzgaja se u gotovo cijelom svijetu za potrebe kućanstava i u komercijalne svrhe. Raste na bogatim, humusnim vlažnim tlima. Ako raste na suhim tlima, rano proizvodi sjeme i nije prikladna za jelo. Postoje rane i kasne sorte te na stotine kultivara salate odabranih prema obliku i boji listova, vremenu rasta i roku trajanja. Neke od kultivara zelene salate su: radič, endivija, hrastov list, matovilac, putarica, kristalka itd.

Koristi se u rasadnicima kao test na hebricide. Zelena salata ne raste, ako je prevelika količina herbicida u tlu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najraniji prikaz salate je rezbarija u hramu u Karnaku. U drevnom Egiptu pripisivali su joj afrodizijačka svojstva. Rimljani su je kultivirali. Vjeruje se da je nakon putovanja Kristofora Kolumba prenesena u Novi svijet.

Proizvodnja[uredi VE | uredi]

Prema podacima UN-a proizvedeno je 23,55 milijuna tona salate 2007. godine. Najveći proizvođači su: Kina (51%), SAD (22%) i Španjolska (5%).