Zviježđe

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama. Zviježđa su smišljena prije najmanje 6000 godina, u vrijeme kada su se ljudi počeli baviti poljoprivredom. Zvijezde u pojedinom zviježđu nemaju ništa zajedničkog i u pravilu se nalaze na različitim udaljenostima od Zemlje.

Čemu služe zviježđa? U idealnim uvjetima moguće je bez ikakvih optičkih pomagala vidjeti 1000 do 1500 zvijezda i bez podjele neba u manje dijelove bilo bi teško razlučiti koja je koja zvijezda. Zviježđa su, dakle, izmišljena samo radi lakšeg snalaženja po nebu. Prirodno je lakše pamtiti oblike, nego točne pozicije zvijezda. Osim toga, zbog kretanja Zemlje, zvijezde prividno mijenjaju položaj na nebu ili su vidljive samo u određeno doba godine.

Zašto su zemljoradnici bili zainteresirani za zvijezde? Još od početaka bavljenja poljoprivredom, ljudi su shvaćali da neke kulture bolje uspijevaju ako se posiju u točno određeno doba godine. Isto tako, primjetili su da se izgled noćnog neba periodički mijenja kroz godinu dana. Stoga im je bilo vrlo bitno naučiti prepoznavati zviježđa da bi mogli precizno odrediti vrijeme sjetve ili žetve.

Svaka je civilizacija imala svoje nazive i svoje likove na nebu, iako su neki upadljivi likovi izazivali slične asocijacije kod različitih naroda. S izumom i razvojem teleskopa, pojavila se potreba da se zviježđima označavaju dijelovi neba, a ne samo likovi sastavljeni od vidljivih zvijezda, kako bi se izbjegli nesporazumi oko položaja slabije sjajnih objekata. Međunarodna astronomska unija (IAU) donijela je 1922. odluku po kojoj je nebo i službeno podijeljeno na 88 područja, a granice između zviježđa povučene su po koordinatnim linijama deklinacije i rektascenzije.

Zviježđa i kretanje Zemlje[uredi VE | uredi]

Podjela neba na zviježđa

Zbog kretanja Zemlje, nagnutosti Zemljine osi i ovisno o zemljopisnoj širini na kojoj se nalazimo, u određeno doba godine biti će vidljiv različit dio neba i različita zviježđa. Tijekom noći zvijezde prividno izlaze na istočnom nebu i zalaze za obzor na zapadnom nebu, što je poljedica Zemljine rotacije. Prividno se sve zvijezde kreću po kružnicama oko spojnice sjevernog i južnog nebeskog pola i iz naše perspektive čine kuglu koju nazivamo nebeska sfera.

Ukoliko se nalazimo na sjevernom ili južnom Zemljinom polu uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko točke točno iznad nas. Niti jedna zvijezda ne izlazi niti zalazi. Pomjerajući se s polova ka manjim zemljopisnim širinama, izgled neba se mijenja. Što se krećemo bliže ekvatoru, sve više zvijezda počinje izlaziti i zalaziti, a sve manje ih je vidljivo tijekom cijele noći. Zvijezde i drugi objekti koji su za određenog promatrača uvijek iznad horizonta nazivaju se cirkumpolarnim. Za promatrača na sjevernom polu cijelo sjeverno nebo je cirkumpolarno, dok je cijelo južno nebo anticirkumpolarno (nikada ne izlazi iznad obzora). Zvijezda Sjevernjača (lat. Polaris) nalazi se gotovo točno u smjeru sjevernog nebeskog pola, udaljena od njega nešto manje od 3/4 lučnog stupnja, zbog čega se već dugo vremena koristi pri orijentaciji u prostoru, uvijek pokazujući smjer sjevera.

Promatrač na ekvatoru jedini je u stanju vidjeti cijelo nebo, za njega niti jedan dio neba nije cirkumpolaran ni anticirkumpolaran. Sjevernjača se vidi točno na obzoru (u pravcu sjevera), a nebeski ekvator prolazi kroz zenit, odakle se spušta na istočnu i zapadnu točku obzora.

Iz naših krajeva vidljiva su zviježđa sjevernog neba, a u ljetnim mjesecima i dio južnog neba. Zviježđa koja vidimo kao cirkumpolarna su: Veliki i Mali medvjed, Zmaj, Cefej, Kasiopeja, Žirafa,te dijelovi zviježđa Perzej, Ris.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]