Đurovića špilja
| Đurovića špilja | |
|---|---|
| Špilja | |
| Položaj | |
| Koordinate | 42°33′39″N 18°16′03″E / 42.56083°N 18.26750°E |
| Smještaj | Zračna luka Dubrovnik |
| Najbliži grad | Dubrovnik |
| Države | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Dužina | 156 m m |
| Volumen | ~ 9000 m3 m3 |
| Najniža razina | 23 - 25 m ispod poletno sletne staze m |
| Najveća visina | 10 m m |
| Približna starost | 5000 godina |
  Đurovića špilja Đurovića špilja na zemljovidu Hrvatske  | |
Đurovića špilja je jedinstvena krška špilja koja se nalazi ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi.[1][2] Prema nekim procjenama starost špilje je oko 5000 godina.[provjeriti]
Opis[uredi | uredi kôd]
Špilja je iznimno lijepa s velikim brojem stalaktita i stalagmita. Volumen špilje iznosi oko 9000 m3.[2] Špiljski je kanal dugačak 156 m, a spušta se do dubine od 25 metara s obzirom na zaravnjeni teren zračne luke.[2] Visina stropa dviju većih dvorana špilje u rasponu je od 10 do 25 metara.[1]
Okoliš Đurovića špilje složenog je geološkog sastava i građe. Špilja se nalazi u području kontakta breče, vapnenastih i dolomitnih naslaga iz vremena na prijelazu iz gornje krede u paleogen.[2] Vapnenačke naslage su ispresijecane pukotinama kojima površinske vode odlaze u podzemlje te polagano od otopljenih minerala stvaraju špiljske ukrase.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Arheološki ostaci (razne kosti i keramičke zdjele) koji su pronađeni u Đurovića špilji tijekom istraživanja, datiraju iz brončanog i željeznog doba.[3] Špiljom su se ponajviše koristili mještani koji su se u njoj opskrbljivali vodom i skrivali za vrijeme ratnih opasnosti i to do 1963. godine kada je zbog izgradnje dubrovačke zračne luke prirodni, vertikalni ulaz zatvoren.[1] Tada su, za neku buduću namjenu, ipak izgradili 37 m dugačak pristupni betonski tunel s ulazom u samoj blizini kontrolnog tornja.
Tek 2001. godine speleolozi Hrvatskog planinarskog društva Mosor iz Splita ponovno ulaze u špilju i snimaju njeno stanje. Nakon sedmogodišnjeg uređenja, špilja se za javnost otvara 2009. godine te vrlo brzo postaje turistička atrakcija.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Tihomir Kovačević. 17. lipnja 2006. Đurovića jama-špilja novi speleološki biser u turističkoj ponudi "Lijepe naše". Subterranea Croatica. 4 (6): 16–22. Pristupljeno 11. listopada 2020.
- ↑ a b c d e Nenad Buzjak. 20. prosinca 2006. Speleomorfološke i hidrološke značajke Đurovića špilje (Čilipi, južna Dalmacija). Hrvatski geografski glasnik. 68. (2.): 57–72. 10.21861/HGG.2006.68.02.04. Pristupljeno 11. listopada 2020.
- ↑ a b Đurovića špilja otvorena za javnost. Jutarnji list. 6. srpnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2020. Pristupljeno 11. listopada 2020.