Suradnik:Šaholjubac

Ovaj je suradnik odlučio najintenzivnije raditi na Wikipediji otkad je, u vrijeme ispita, rekao da će uzeti odmor od Wikipedije.

Šaholjubac (Rijeka, 2002.), student matematike i šahist. Zanima se za neuroznanost, povijest i hrvatsku nogometnu reprezentaciju. U svoje slobodno vrijeme sluša hrvatske šansone i klape. Bonvivan je južnjačkih korijena. Ovaj je suradnik humanist, reformist i liberal te se zalaže za modernu socijaldemokraciju. Dugogodišnji je suradnik ovog plemenitog projekta; neslužbeno od ljeta 2018., a službeno od 3. siječnja 2019.

Moji doprinosi[uredi | uredi kôd]

Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio.

ŽIVOTOPISI[uredi | uredi kôd]

Neven Elezović • Arthur Cayley • Leopold Kronecker • Zvonimir Šikić • Eduard Heine || Akiba Rubinstein • Emanuel Lasker • José Raúl Capablanca • Carl Schlechter • David Janowski • Ding Liren • Erich Eliskases • Antonio Radić • Harry Nelson Pillsbury • Julius Perlis • Aleksej Troicki • Fred Reinfeld • Georgij Mihailovič Lisicin • Arčil Ebralidze • Gia Nadareišvili • Frank James Marshall • Richard Teichmann • Aleksandar Iljin-Ženevski. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander || Rafael L. Silva • Ronen Rubinstein • Jaeden Martell • Josh O'Connor • Nick Robinson •• Karin Kuljanić • Martin Kosovec || Milorad Mitrović || Rokas Pukštas || Davor Nađi.

MATEMATIKA[uredi | uredi kôd]

Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. ― Leonhard Euler

Šahovska matematika • Problem osam topova • Binomni koeficijent – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • Binomni poučak — dokazi; generalizacija • Vandermondeov identitet • Dirichletov princip • Incidencijska struktura • Cayleyjeva formula • Nejednakost Erdös-Szekeresa • Problem deranžmana • De Moivreov teorem. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam || Polinom – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • Descartesovo pravilo predznaka • San brucoša • Osnovni teorem o racionalnim nultočkama • Identitet Sophie Germain • Kvadratna jednadžba – cjelobrojna rješenja • Racionalni broj – uređaj; racionalne sredine • Regula falsi || Linearna nezavisnost • Linearna kombinacija • Kroneckerov simbol • Kronecker-Capellijev teorem • Sarrusovo pravilo || Cantorov teorem • Zvjezdast skup • Gustoća skupa || Aksiomi Kolmogorova. U izgradnji: σ-algebra • Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable || Broj e • Faktorijel — dvostruki i lijevi; primorijel • Linearna funkcija • Eksponencijalna funkcija — zanimljivosti • Integral — Osnovni teorem integralnog računa • Aksiom matematičke indukcije – primjeri • Derivacija – heuristički izvodi pravila • Bernoullijeva nejednakost • Fermatov zadatak • Fermatov teorem o stacionarnim točkama • Rolleov teorem • Funkcija identiteta • Nulfunkcija • Bernoullijeva diferencijalna jednadžba • Cauchyeve funkcijske jednadžbe • Leibnizov kriterij • Arhimedov aksiom • Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta • Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza • Heineova karakterizacija neprekidnosti • Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija • Abelov teorem • Eulerova konstanta. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti || U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem || Prosti broj – osnovni teoremi; zanimljivosti • Modularna aritmetika • Eulerov teorem • Bezoutov identitet • Wilsonov teorem • Eulerova funkcija • Gaussova lema o Eulerovoj funkciji • Osnovni stavak aritmetike • Euklidov algoritam • Fibonaccijev broj • Binetova formula • Legendreova formula • Kvadratni ostatak • Gaussova lema • Kineski teorem o ostatcima • Cassinijev identitet • Najveća zajednička mjera – svojstva • Dirichletov teorem • Lagrangeov teorem (teorija brojeva) • Primitivni korijen • Pitagorine trojke • Legendreov simbol • Gaussov problem kruga • Aritmetička funkcija || Dužina – aritmetika s dužinama • Parabola – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • Descartesov list • Descartesov oval • Cassinijev oval • Pickova formula • Vivianijev teorem • Ptolomejev poučak • Singularna točka. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu || Eulerov identitet.

Korisni linkovi: Cevin poučak i neke osobite točke trokuta

Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. — Danilo Blanuša

${\mathcal {QED}}$ .

Osobno[uredi | uredi kôd]

Politički stavovi[uredi | uredi kôd]

Moji politički stavovi uključuju humanizam (kulturološko-ateističko kršćanstvo), socijalni liberalizam, reformizam, sekularizam, socijaldemokraciju, umjereni progresivizam, proeuropejstvo i racionalnu zelenu politiku.
Pozicija u političkom spektru: od centra do lijevog centra.
Podržavam sljedeće stranke:
- Centar (Hrvatska)
te simpatiziram:
- Demokratska stranka (SAD)

»	Mi još nismo naučili, mi Hrvati, da samo o nama ovisi što je naše. Nije dovoljno čuvati samo vrijednosti: da bi se postojalo s perspektivom, one se moraju i stvarati. — Vlado Gotovac	«

Za dušu[uredi | uredi kôd]

Poezija[uredi | uredi kôd]

Citati o poeziji[uredi | uredi kôd]

„Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!“ — Dobriša Cesarić

Pjesnik

Za sebe živi, za sebe sanja,
Da svu dušu u nebesa vine.
A usput, koracima poslanja,
Osvijetlio je mnoge sudbine.

Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe.
Na svijetu umirati nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski

Koliba u proljeće
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Sodo (1642. — 1716.)

Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume J. Straussa (1:04)

Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Muzika je san, matematika je radni život. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um uzdignut u savršenstvo.